Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da razmatra mogućnost brzog završetka rata s Iranom, dok dio njegovih savjetnika, prema navodima američkih medija, privatno ohrabruje predsjednika da pronađe izlaznu strategiju. Razlog su rast cijena nafte i zabrinutost da bi dugotrajan sukob mogao imati ozbiljne političke i ekonomske posljedice u Sjedinjene Američke Države.
Govoreći novinarima na Floridi, Trump je dosadašnje vojne operacije opisao kao uspješne.
„Debelo smo ispred plana“, rekao je, dodajući da vjeruje kako bi sukob mogao biti okončan „vrlo brzo“.
Ipak, nije iznio precizan vremenski okvir za završetak operacije. Na pitanje o mogućoj podršci iranskom narodu u slučaju pobune protiv vlasti u Teheran, Trump je nagovijestio da bi mogao biti skloniji brzom završetku sukoba nego dugotrajnom intenziviranju vojnog pritiska.
Stav administracije i reakcije
Trump je ujedno izrazio nezadovoljstvo izborom Mojtaba Khamenei, sina ubijenog ajatolaha Ali Khamenei, za novog vrhovnog vođu Irana.
Pojedini zvaničnici unutar njegove administracije smatraju da bi povlačenje iz sukoba bilo teško sve dok Iran nastavlja napade u regionu, a Izrael nastavlja gađati iranske vojne ciljeve.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odbacila je tvrdnje o navodnim neslaganjima unutar administracije.
„Ova priča prepuna je besmislica anonimnih izvora koji, uvjeravam vas, nisu u istoj prostoriji s predsjednikom Trumpom“, rekla je.
Dodala je da su predsjednikovi saradnici u potpunosti fokusirani na uspjeh vojne operacije nazvane „Operacija Epski bijes“, te da će konačnu odluku o njenom završetku donijeti predsjednik kao vrhovni komandant.
Nejasne poruke o nastavku rata
Trump je u posljednjim sedmicama slao različite poruke o daljem toku sukoba. Ranije je govorio o „bezuslovnoj predaji“ Irana i nije isključio mogućnost slanja kopnenih trupa, dok je kasnije poručio da je „daleko“ od takve odluke.
„Mogli bismo ići dalje, i ići ćemo dalje“, rekao je, iako je istovremeno naglasio da bi sukob mogao završiti relativno brzo.
Prema tvrdnjama pojedinih američkih zvaničnika, Trump je privatno poručio saradnicima da bi podržao dodatne mjere protiv iranskog rukovodstva ukoliko Iran ne pokaže spremnost na kompromis.
Ekonomski i politički pritisak
Rat je već izazvao snažne reakcije na globalnim energetskim tržištima. Cijena nafte je u jednom trenutku premašila 100 dolara po barelu, što je izazvalo zabrinutost među američkim političarima zbog mogućih ekonomskih posljedica i utjecaja na predstojeće izbore u Sjedinjenim Državama.
Vanjski ekonomski savjetnik Stephen Moore upozorio je na širi efekat rasta cijena energenata.
„Kad rastu cijene goriva i nafte, raste i sve ostalo. S obzirom na to da su troškovi života već bili problem, ovo stvara ozbiljne izazove“, rekao je Moore.
Prema izvorima iz administracije, Trumpov tim posljednjih dana razmatra i snažniju komunikacijsku strategiju kako bi javnosti objasnio razloge za nastavak vojne operacije.
Trump je također najavio mogućnost ublažavanja pojedinih sankcija vezanih za naftu prema određenim državama kako bi se stabilizovalo tržište i ublažio rast cijena goriva.
Situacija na terenu
Američka mornarica, prema njegovim riječima, spremna je pratiti tankere kroz Hormuški tjesnac ukoliko bude potrebno kako bi se osigurao slobodan prolaz i stabilnost energetskog snabdijevanja.
Istovremeno, sukob i dalje odnosi ljudske žrtve. Prema podacima Central Command, od početka borbi 28. februara poginulo je sedam američkih vojnika, dok je osam teško ranjeno.
State Department je saopćio da se više od 36.000 američkih državljana vratilo u Sjedinjene Američke Države iz regiona Bliskog istoka od početka krize.
Administracija u Washingtonu navodi da je osnovni cilj operacije spriječiti Iran da predstavlja prijetnju američkim interesima i regionalnim saveznicima, prije svega kroz uništavanje dijelova njegovog nuklearnog i balističkog programa.