data-nosnippet>
Dok je dio javnosti bio fokusiran na reakciju Milorada Dodika povodom koncerata Marka Perkovića Thompsona i njegov verbalni obračun s liderom Naroda i pravde Elmedinom Konakovićem, u sjeni političke polemike razvija se znatno ozbiljnija priča. Finansijska situacija Republike Srpske suočava se s ozbiljnim izazovima usljed međunarodnih arbitražnih postupaka i obaveza po osnovu anuiteta koji dostižu stotine miliona maraka, a ekonomski stručnjaci upozoravaju da prostor za manevrisanje postaje sve uži.
Dimna bomba ili iskrena reakcija?
Nakon primjetne tišine tokom Thompsonovih koncerata u Bosni i Hercegovini, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik oglasio se oštrom porukom upućenom lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću, kritikujući ga zbog fotografisanja s pjevačem čiji su nastupi godinama predmet političkih i društvenih kontroverzi.
Dodik je ocijenio da fotografisanje s Thompsonom nije bezazlen estradni čin, već, kako tvrdi, nastavak rehabilitacije ustaške ideologije. Poručio je da svako ko se fotografiše s, kako je naveo, ustaškim apologetima vrijeđa žrtve Drugog svjetskog rata, posebno srpski i jevrejski narod.
Thompson je, prema Dodikovim riječima, oličenje neoustaštva i promoter pokliča pod kojima je ubijeno 800.000 Srba u NDH, od kojih pola miliona u Jasenovcu.
Međutim, Konaković smatra da se iza čitave polemike krije drugačija pozadina.
400 miliona maraka stiže u aprilu
Lider NiP-a Elmedin Konaković ukazao je na finansijske obaveze koje, prema njegovim tvrdnjama, uskoro dolaze na naplatu.
“Dodiku u aprilu na naplatu dolazi arbitraža od 400 miliona maraka od koje ne može pobjeći. Pored toga ima 1,6 milijardi maraka anuiteta sa bečke i londonske berze koji također dolaze uskoro na naplatu. To će dodatno, skoro pa uništiti Republiku Srpsku, ekonomski i finansijski. Dodiku treba zabava kojom će skrenuti pažnju sa ovih tema” rekao je Konaković.
Dodik je Konakovića, koji ga je javno prozvao zbog ovih navoda, nazvao propalim političarem. Konaković je, s druge strane, poručio da će konačan sud dati birači na izborima.
Ekonomisti: Ili zaduženje ili rasprodaja
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi predstojeće obaveze mogle dodatno opteretiti budžet Republike Srpske. Ekonomistica Svetlana Cenić u izjavi za Oslobođenje navodi da vlast u RS-u praktično ima ograničen manevarski prostor kada je riječ o osiguravanju sredstava za servisiranje dugova.
“Možda će iz FBiH ponovo dati pare pošto nigdje ne vidim ono poravnanje prihoda od indirektnih poreza. Možda će Federacija BiH pozajmiti Dodiku pare ili će se nešto prodati braći Amerikancima. Ne vjerujem da će se nešto prodavati Rusima jer su prilike sada ipak drugačije” istakla je Cenić.
Ove izjave dodatno podgrijavaju raspravu o fiskalnoj stabilnosti entiteta i potencijalnim potezima vlasti u narednom periodu.
Arbitraže koje prijete milijardom eura
Budžet Republike Srpske suočen je s višestrukim finansijskim pritiscima. Pored već isplaćenog slučaja Viadukt u iznosu od 51 milion eura i šest miliona dolara, u toku su ili predstoje novi sporovi sa znatno većim iznosima.
Među njima je spor u vezi s RiTE Ugljevik, gdje je po arbitraži u Beogradu dosuđeno 372 miliona KM, kao i dodatni postupak pred ICSID-om u Washingtonu u kojem se potražuje oko 770 miliona eura s kamatama. Tu je i tužba Elektroprivrede Hrvatske za TE Gacko u vrijednosti od 100 miliona eura, kao i predarbitražni spor za vjetropark Trusina u iznosu od 102 miliona eura. Ukupan potencijalni teret mogao bi premašiti milijardu eura.
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da problem ne predstavlja samo visina iznosa, već i šire posljedice po institucionalni sistem.
“Arbitraže podrivaju povjerenje u sistem i otvaraju prostor za korupciju. Postoje sumnje da su neki ulagači došli isključivo da izgube, pa kasnije tuže državu i traže ogromnu kompenzaciju za nepostojeću štetu. Ako se novac isplati iz javnih sredstava, to će drastično smanjiti sredstva za zdravstvo, obrazovanje i druge javne potrebe” upozorio je Gavran.
U takvim okolnostima, političke polemike i medijski sukobi dobivaju novu dimenziju. Dok se javnost bavi dnevnim političkim obračunima, finansijski izazovi koji stoje pred institucijama Republike Srpske mogli bi imati dugoročne i dalekosežne posljedice po ekonomsku stabilnost i javne finansije.