Američki predsjednik Donald Trump uputio je snažnu poruku NATO saveznicima tokom sastanka održanog u srijedu u Bijeloj kući, zaduživši generalnog sekretara Mark Rutte da evropskim partnerima prenese jasan zahtjev za hitnim djelovanjem.
Prema navodima njemačkog lista Der Spiegel, Trump od evropskih država očekuje da u roku od nekoliko dana pređu s političkih poruka na konkretne poteze, uključujući slanje ratnih brodova i vojne opreme za operaciju u Hormuški tjesnac.
Rutte je, kako se navodi, evropskim zvaničnicima prenio da američki predsjednik više ne želi čekati na obećanja, već traži vidljive i brze korake na terenu. “Trumpov zahtjev zapravo predstavlja ultimatum”, reklo je više evropskih diplomata upoznatih sa sadržajem razgovora.
Njemačka načelno za, ali uz jasne uvjete
Berlin je posljednjih dana signalizirao spremnost da učestvuje u eventualnoj zajedničkoj misiji, ali uz određene uslove. Njemačka vlada insistira na jasnom međunarodnom okviru, uključujući snažan mandat Ujedinjenih nacija, kao i stabilan prekid vatre ili prethodno ispregovarano primirje.
Pritisak na saveznike dodatno raste
Osim zahtjeva vezanih za Hormuški tjesnac, Trump, prema pisanju američkih medija, razmatra i dodatne mjere pritiska na NATO partnere. Navodno je zatražio izradu liste evropskih zemalja koje su podržale američke poteze prema Iranu, ali i onih koje su se tome usprotivile.
Prema tim informacijama, u razmatranju je i mogućnost povlačenja američkih trupa iz država koje nisu pružile podršku, što bi moglo značajno utjecati na sigurnosnu arhitekturu unutar saveza.
Španija i Njemačka u fokusu
U središtu pažnje našla se i Španija, nakon što je odbila dati dozvolu za prelet američkih vojnih aviona, uključujući borbene letjelice i avione za dopunu goriva.
Istovremeno, Njemačka je, uprkos otvorenosti za korištenje američkih baza, u pojedinim krugovima u Washingtonu označena kao nepouzdan partner. Razlog za to je izjava ministra odbrane Boris Pistorius, u kojoj je vojnu kampanju opisao riječima “nije naš rat”.
Ta izjava je, međutim, u američkoj administraciji pogrešno pripisana kancelaru Friedrich Merz, koji je u svojim nastupima zauzimao umjereniji i diplomatskiji ton.
Cijela situacija dodatno naglašava rastuće tenzije unutar NATO saveza, dok evropske države pokušavaju balansirati između podrške savezniku i vlastitih političkih i sigurnosnih prioriteta.