data-nosnippet>
Kada su izborna tijela Bosne i Hercegovine odlučila smijeniti Milorada Dodika s mjesta predsjednika Republike Srpske, entiteta s većinskim srpskim stanovništvom, on je reagovao prkosno, nastojeći pokazati da ga odluka ne pogađa. Umjesto povlačenja, Dodik, poznat po negiranju genocida, otvoreno je izazvao institucije poručivši: “Šta ako odbijem?”
Kako piše Christian Edwards za CNN, odgovor na to pitanje Bosna bi mogla saznati vrlo brzo. Dodik, dugogodišnji saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, na političkoj sceni BiH prisutan je još od 2006. godine, često testirajući granice krhkog ustavnog poretka države.
Bosna i Hercegovina, sastavljena od Federacije BiH (u kojoj vlast dijele Bošnjaci i Hrvati) i Republike Srpske, nastala je nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Sporazum je zaustavio rat, ali je ostavio duboke etničke podjele i složen sistem vlasti u kojem značajnu ulogu ima visoki predstavnik međunarodne zajednice sa širokim ovlastima.
Dodik godinama prijeti otcjepljenjem RS-a i pripajanjem Srbiji. U februaru ove godine osuđen je zbog nepoštivanja naloga visokog predstavnika Christiana Schmidta, a prošle sedmice žalbeni sud potvrdio mu je jednogodišnju zatvorsku kaznu i zabranu obnašanja javne funkcije na šest godina. Kaznu zatvora izbjegao je plaćanjem novčane kazne, no CIK BiH ga je, po sili zakona, razriješio dužnosti jer je kazna bila duža od šest mjeseci.
Brzina kojom je odluka sprovedena iznenadila je mnoge, posebno s obzirom na Dodikovu dugogodišnju praksu osporavanja državnih institucija. Analitičari upozoravaju da će ključna nepoznanica biti hoće li Dodik mirno napustiti funkciju ili pružiti otpor. Sam je zaprijetio blokiranjem novih izbora, čak i silom, te zatražio podršku iz Beograda, Moskve i Budimpešte.
Moskva, koja ga koristi kao faktor destabilizacije na Balkanu, upozorila je da se situacija može oteti kontroli, dok ga neki evropski politički saveznici brane, tvrdeći da je riječ o političkom progonu. Dodik, pak, sebe nastoji predstaviti kao žrtvu “pravosudnog progona” i zaštitnika kršćanskih vrijednosti u zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom.
Odluka CIK-a stupiće na snagu po isteku žalbenog roka, a nakon toga trebali bi biti raspisani prijevremeni izbori. Ipak, otvoreno je pitanje ko će provesti tu odluku ako Dodik odbije saradnju. Iako je EU povećala broj vojnika u misiji EUFOR-a, oni do sada nisu intervenisali čak ni kada je izdat nalog za njegovo hapšenje.
Politički analitičari smatraju da bi Dodik, ako procijeni da gubi sve poluge moći, mogao povući poteze koji bi dodatno destabilizovali zemlju, uključujući i pokušaj otcjepljenja. Opozicija u RS-u, međutim, već razmatra “period nakon Dodika”, a dio njegove biračke baze navodno slabi zbog dugotrajne političke krize i korupcijskih afera.