Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik reagovao je na izjavu ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza, koji je ocijenio da je došao trenutak da se u javnom i političkom prostoru otvori rasprava o mogućnosti ukidanja entiteta u Bosni i Hercegovini. Helezova poruka uslijedila je nakon ponovne organizacije obilježavanja 9. januara u entitetu Republika Srpska, datuma koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ranije proglasio neustavnim.
Osvrćući se na Helezove navode, Dodik je poručio da su međunarodni politički odnosi nestabilni i podložni promjenama, ali je naglasio da, prema njegovom stavu, postoje jasne granice mogućeg djelovanja. U tom kontekstu istakao je da, kako tvrdi, ukidanje entiteta nije opcija. Pri tome je koristio oštar i uvredljiv rječnik, ponavljajući dobro poznate političke poruke kojima dovodi u pitanje funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao države.
Dodik je naveo da ne vidi prepreku u iznošenju različitih političkih ideja u javnosti, pa ni onih koje se odnose na promjene ustavnog uređenja zemlje, ali je dodao da ostaje otvoreno pitanje kakve bi posljedice takve inicijative mogle proizvesti. Naglasio je da Republiku Srpsku smatra trajnom kategorijom te da, prema njegovom uvjerenju, ne postoji politički subjekt koji bi u ime tog entiteta pristao na njegovo ukidanje.
U svom obraćanju Dodik je ponovo istakao tezu da je Bosna i Hercegovina nastala kao rezultat političkog dogovora, uz tvrdnju da su entiteti ključni akteri tog procesa. Pozvao se na Dejtonski mirovni sporazum, navodeći da su u tom dokumentu entiteti prepoznati kao strane koje imaju pravo da učestvuju u dogradnji i izmjenama postojećeg ustavnog okvira. Zbog toga je, kako je rekao, ideja o jednostranom ukidanju entiteta nelogična i pravno neodrživa.
– Ako je BiH nastala kao rezultat sporazuma, kako je moguće ukinuti ono što je taj sporazum stvorio? Entiteti su ti koji su dogovorili BiH i oni su jedini koji mogu razgovarati o eventualnim promjenama Dejtonskog sporazuma – rekao je Dodik.
Reakcija lidera SNSD-a uklapa se u njegovu dugogodišnju političku retoriku, u kojoj često dovodi u pitanje nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i iznosi tvrdnje o mogućem raspadu države. Takav pristup redovno nailazi na kritike dijela domaće i međunarodne javnosti, dok istovremeno dodatno produbljuje političke tenzije u zemlji.
S druge strane, Helezova izjava o ukidanju entiteta izazvala je brojne reakcije i osporavanja, uključujući ocjene da je riječ o neustavnom i politički zapaljivom stavu. U okolnostima već složenih odnosa unutar Bosne i Hercegovine, ovakve poruke dodatno doprinose polarizaciji političke scene i skreću pažnju sa reformi i pitanja od neposrednog značaja za građane.
Dok jedni insistiraju na očuvanju postojećeg ustavnog poretka, a drugi zagovaraju njegovu temeljitu promjenu, izvjesno je da se rasprave o budućem uređenju Bosne i Hercegovine i dalje vode kroz oštru retoriku, uz vrlo malo prostora za institucionalni dijalog i kompromis.