data-nosnippet>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, suočen s rastućim političkim pritiscima, navodno je kroz projekat izgradnje poslovnog centra porodice Trump na lokaciji nekadašnjeg Generalštaba JNA pokušao, putem zakonskih malverzacija, uvući porodicu bivšeg američkog predsjednika u ozbiljnu koruptivnu aferu.
Prema dostupnim informacijama, porodica Trump je prepoznala ovu, kako se navodi, skandaloznu zamku i na vrijeme se povukla iz projekta, izbjegavši povezivanje sa ozbiljnim kršenjem zakona u Srbiji. Iako je Tužilaštvo Srbije već podiglo optužnicu u vezi s ovim slučajem, širi geopolitički i ekonomski kontekst ima dalekosežne posljedice.
Vučić je, prema vlastitim ranijim izjavama, tvrdio da bi ovaj projekat Srbiji donio oko 1,5 milijardi eura investicija. Takav iznos predstavlja značajan kapital, ne samo za Srbiju već i u globalnim okvirima. Međutim, način na koji je projekat vođen poslao je snažnu negativnu poruku međunarodnim investitorima, dodatno učvrstivši percepciju Srbije kao nepouzdanog partnera za velike ekonomske projekte.
Ekonomska šteta ogleda se i u rastu nepovjerenja građana u domaću valutu, o čemu svjedoči sve češće pretvaranje srbijanskog dinara u eure, usljed straha od ekonomske nestabilnosti.
Odnosi Srbije i Sjedinjenih Američkih Država dodatno su opterećeni dubokim jazom između stavova većine građana i politike Vučićevog režima. Tokom gotovo tri decenije, Vučić je, kako tvrde kritičari, aktivno učestvovao u oblikovanju negativnog javnog mnijenja prema Zapadu, a posebno prema SAD-u.
Takva politika sada mu se vraća kao bumerang. Kada je pokušano da se prostor Generalštaba ustupi porodici Trump, osim pravnih problema i tužbi, ni značajan dio javnosti u Srbiji to nije prihvatio, jer je decenijama građen narativ da saradnja s Amerikom nije poželjna.
U kombinaciji sa sankcijama protiv Naftne industrije Srbije, energetskom krizom, kontinuiranim protestima i sukobima demonstranata s policijom, režim Aleksandra Vučića suočava se s ozbiljnom političkom nestabilnošću. Dodatnu pažnju izazvalo je i njegovo nepojavljivanje na sastanku s evropskim liderima u Briselu, koji je ranije najavljivan s velikom pompom.
Sve su glasnije ocjene da Srbija nije ostvarila napredak u oblasti slobode govora, vladavine prava i ekonomske sigurnosti, već da je u tim segmentima nazadovala.
Brojni analitičari smatraju da se politički prostor za Aleksandra Vučića rapidno sužava i da je njegov odlazak s vlasti pitanje vremena. Ostaje otvoreno samo pitanje hoće li taj pad doći putem izbora ili kroz snažniji društveni pritisak.
Jedno je, međutim, sve jasnije – Vučić je ozbiljno izgubio kredibilitet, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni.