Ako se metabolizam ubrza, prirodno je da se poveća i apetit. Upravo zato rješenje, kao i u većini slučajeva, leži u kontroli unosa kalorija i odabiru nutritivno bogatih namirnica.
S obzirom na to da ljudsko tijelo mora održavati tjelesnu temperaturu od oko 36 stepeni Celzijusa, boravak u hladnijem okruženju tjera organizam da sagorijeva više kalorija kako bi proizveo dovoljnu količinu toplote. Zbog toga stanovnici izuzetno hladnih područja, poput Arktika, konzumiraju visokokaloričnu hranu, uključujući i kitov loj, kako bi osigurali dodatnu energiju potrebnu za održavanje tjelesne temperature.
Na osnovu toga moglo bi se zaključiti da se metabolizam zimi ubrzava i da je hladnije doba godine idealno za mršavljenje. Međutim, u praksi to uglavnom ostaje samo teorija. Ljudi koji žive u hladnijim krajevima svijeta zapravo imaju tendenciju da se tokom zime udebljaju, ponajviše zbog smanjene fizičke aktivnosti.
Da bi mršavljenje zaista bilo rezultat izlaganja hladnoći, bilo bi potrebno provoditi znatno više vremena na otvorenom, što većina ljudi ne radi dobrovoljno. Uz to, ubrzan metabolizam gotovo uvijek prati pojačan osjećaj gladi, pa se bez svjesne kontrole prehrane vrlo lako unosi više kalorija nego što je potrebno. Zbog toga je ključno obratiti pažnju na količinu hrane i birati namirnice bogate hranjivim tvarima.
U nastavku donosimo još nekoliko razloga zbog kojih se većina ljudi zimi lakše deblja.
Previše sna
Tokom ljetnih mjeseci, kada su dani duži, sunce ranije izlazi, a temperature su ugodnije, mnogo je lakše ustati iz kreveta i započeti dan aktivno. Zimi je situacija drugačija – sunce zalazi već oko 16 sati, dani su kratki, a hladnoća često utiče na manjak motivacije. Mnogi tada radije ostaju u krevetu ili provode više vremena u zatvorenom prostoru.
Ako prepoznajete ovaj obrazac kod sebe, postoji jednostavan savjet.
„Razmislite o kupovini odgovarajuće zimske odjeće koju će vam biti prijatno nositi vani kako biste se ranije ustali i pokrenuli“, savjetuje Isabel Smith, dijetetičarka i osnivačica kompanije „Isabel Smith Nutrition“.
Hladnije vrijeme
Nadovezujući se na prethodni razlog, niske temperature dodatno odvraćaju ljude od održavanja uobičajenih rutina i fizičkih aktivnosti.
„Smatram da se ljudi muče uglavnom zato što nisu toliko vani. Izgube ljetnu rutinu trčanja ili igranja tenisa, ili prekinu rutinu šetnji po parkovima“, kaže Smith.
Manjak kretanja, čak i ako je suptilan, s vremenom se odražava na tjelesnu težinu.
Metabolizam se ubrzava
Iako ubrzan metabolizam na prvi pogled djeluje kao dobra vijest, on zapravo može imati suprotan efekat. Prema istraživanju Univerziteta Maastricht u Holandiji, organizam zimi sagorijeva više energije kako bi održao tjelesnu temperaturu i osigurao osjećaj topline.
Drugim riječima, tijelu je potrebno više energije, odnosno više hrane, da bi zadovoljilo te povećane potrebe. Ako se unos kalorija ne kontroliše, ubrzani metabolizam može rezultirati debljanjem, a ne gubitkom masnih naslaga.
Sezonski afektivni poremećaj
Povratak kući po mraku, manjak sunčeve svjetlosti i kraći dani mogu negativno utjecati na raspoloženje. Iako se često čini kao subjektivan osjećaj, zimski manjak svjetlosti može imati stvarne posljedice po mentalno zdravlje.
Kod određenog broja ljudi razvija se sezonski afektivni poremećaj (SAD), koji predstavlja oblik kliničke depresije. Smith savjetuje da se jutarnje buđenje pomjeri ranije i da se u dnevnu rutinu uključi fizička aktivnost, kako bi se umanjili negativni efekti smanjene izloženosti sunčevoj svjetlosti u večernjim satima.
Obilniji obroci
Zimski period, posebno oko Božića i Nove godine, obiluje druženjima, proslavama i bogatom trpezom. U početku to donosi zadovoljstvo, ali već do kraja praznika mnogi osjećaju težinu, tromost i pad energije.
Ovakvo praznično prejedanje često ostavlja vidljiv trag na tjelesnoj težini. Studija objavljena u časopisu The New England Journal of Medicine pokazala je da ljudi tokom praznika u prosjeku dobiju oko pola kilograma.
Manja dostupnost svježeg voća i povrća
Tokom ljeta izbor svježih, sezonskih namirnica znatno je veći. Zimi je ponuda svježeg voća i povrća ograničenija, što mnoge ljude navodi da češće posežu za industrijski prerađenom hranom, bogatom šećerima i mastima, a siromašnom nutrijentima.
Preskakanje obroka
Jedan od čestih obrazaca tokom praznika jeste preskakanje obroka kako bi se „uštedjele“ kalorije za kasnije, obilnije obroke. Iako ova praksa može djelovati logično, ona često dovodi do prejedanja i negativno utiče na metabolizam.
„Mislim da se moramo držati svog uobičajenog rasporeda što je više moguće kako bismo zaista pojeli samo još jedan obrok i ne pretvorili ga u neki superposeban događaj“, smatra Smith.
Evolucija
Iako može zvučati neobično, jedan dio objašnjenja leži u ljudskoj evoluciji. Prema istraživanju Univerziteta u Exeteru, ljudska biologija je tokom historije razvila sklonost ka većem unosu hrane u zimskim mjesecima.
Istraživači smatraju da je ova tendencija nastala u periodima kada je zima značila oskudicu hrane, pa je tijelo razvilo mehanizam skladištenja energije u vidu masnih naslaga.
Već imate prekomjernu težinu
Posljednje objašnjenje, iako neugodno, odnosi se na početno stanje tjelesne težine. Osobe koje već imaju višak kilograma ili se bore s pretilošću sklonije su dodatnom debljanju tokom zime.
Prema studiji Univerziteta Tufts, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom tokom zimskih praznika u prosjeku dobiju oko dva i po kilograma, dok osobe prosječne težine dobiju oko pola kilograma, piše Eat This.