Čovićev medij usporedio Komšićevu izjavu sa Slobodanom Miloševićem, uslijedile nove političke poruke

Političke tenzije između predstavnika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske dodatno su pojačane nakon posljednjih izjava hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana o položaju Hrvata u BiH. Njegove poruke izazvale su brojne reakcije među bh. zvaničnicima, a tema je zauzela značajan prostor i u informativnom programu RTV Herceg-Bosne, medija koji se povezuje s HDZ-om BiH.

U prilogu emitovanom na toj televiziji navedeno je da hrvatski ministar kontinuirano ukazuje na političku neravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok su, kako tvrde, odgovori pojedinih političara iz Sarajeva uglavnom sadržavali optužbe za miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH, podsjećanja na Udruženi zločinački poduhvat (UZP) te zalaganje za građanski model uređenja države.

U istom prilogu iznesena je tvrdnja da je koncept građanskog uređenja BiH, kakav zagovaraju pojedini politički predstavnici, svojevremeno zastupao i bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Željko Komšić je ranije izjavio:

„Po meni je najjednostavnije izaći i primijeniti modele koji su već testirani i postoje u demokratskim državama, pogotovo u zemljama zapadne Europe. To je model građanskog, gdje umjesto kolektiviteta u centru ustavnog uređenja i društvenog života u jednoj zemlji vi uvodite pojedinca kao centar tog ustavnog sistema, centar društva.“

Nakon toga, RTV Herceg-Bosna emitovala je i arhivsku izjavu Slobodana Miloševića:

„Mi insistiramo da se u centar političkog sistema stavi čovjek i građanin, a ne pripadnik pojedine republike niti pripadnik pojedine nacionalnosti. Slobode i prava čovjeka i građanina koji može učestvovati u političkom životu ravnopravno bez obzira na razlike u pogledu nacionalnosti, vjere, profesije ili bilo kakve druge.“

Dodik šokirao novom porukom: Objavio plan za BiH i upozorio – „Nemamo puno vremena“

POLITIKA | prije 14 sati

U prilogu se navodi kako, prema njihovoj ocjeni, postoje sličnosti između pojedinih aktuelnih političkih stavova i ranijih teza koje je zastupao Milošević, ističući da takve podudarnosti nisu novost na političkoj sceni.

Reakcije iz Sarajeva

Na izjave Gordana Grlića Radmana odgovorili su i brojni zvaničnici iz Bosne i Hercegovine.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poručio je:

„Nema novih izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, u našoj zemlji je vrijeme za ravnopravnost Bošnjaka s drugim narodima i za implementaciju presuda međunarodnih sudova. Vrijeme je za ravnopravnost Ostalih s pripadnicima konstitutivnih naroda te za poštovanje Ustava BiH koji nalaže zastupljenost u skladu sa posljednjim popisom stanovništva. Dobra volja ljudi koji vole Bosnu i Hercegovinu nije slabost, pogrešno ste to procijenili.“

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je:

„Apsolutno je neprihvatljivo nepozvano i neovlašteno miješanje pojedinih čelnika susjedne Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja nezavisne i suverene države Bosne i Hercegovine. Političke snage koje se bore za demokratsku i evropsku Bosnu i Hercegovinu nikada neće dozvoliti formiranje monoetničkih izbornih jedinica. Našoj državi treba transformacija postojećeg modela ka inkluzivnoj, funkcionalnoj i na građanskim principima utemeljenoj demokratiji.“

Kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević također je reagovao, navodeći:

„To što Grlić Radman ne zna šta je unitarno uređenje, kao jedan od tri oblika osnovnog državnog uređenja, pored federalnog i konfederalnog, šta stvarno znači i čemu služi unitarno uređenje, njegov je problem. Unitarno uređenje nema etnički predznak niti se može povezivati sa bilo kojom političkom strankom. Trebao bi Grlić Radman znati da od 193 države, članice Ujedinjenih nacija, samo njih dvadesetak imaju federalno uređenje, dok su sve ostale, njih oko 90 posto, unitarno uređene države.“

Stavovi iz priloga RTV Herceg-Bosne

U nastavku priloga RTV Herceg-Bosna navodi kako, prema njihovoj ocjeni, dio bošnjačke političke scene umjesto odgovora na pitanje izbora hrvatskih političkih predstavnika često odgovara optužbama i zagovaranjem građanskog modela države.

Politički analitičar Robert Kolobara izjavio je:

„Njihove politike imaju za cilj rušiti Daytonski sporazum, rušiti konstitutivnost, to je borba protiv suživota i pariteta. Nije građanska država nama ‘terra incognita’, nije to nama nepoznat teritorij, mi znamo što ona donosi. Ona donosi potčinjavanje, brojčanu majorizaciju i zulum. Upravo ono što smo imali u prošlom sustavu pod Slobodanom Miloševićem. To je propalo i ovaj pokušaj će propasti, samo je pitanje koliko ćemo mi sve skupa to platiti.“

Željana Zovko: „Ma, kako se oni samo usuđuju…“

Europarlamentarka Željana Zovko ocijenila je da su reakcije na izjave hrvatskih zvaničnika različite u odnosu na reakcije prema drugim međunarodnim partnerima.

„Dobrodošao je kad treba otvarati vrata za pregovore u Europsku uniju, dobrodošao je kad se treba dobiti kandidatura, dobrodošao je kad se treba pomoći u slučaju vremenskih nepogoda, dobrodošao je u svim situacijama osim u trenutku kada vi vršite nasilje nad malobrojnijim narodom u Bosni i Hercegovini i kad vršite ustvari nasilje nad samim Daytonskim sporazumom. Samo to nasilje što je činjeno nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini dovelo je ovo pitanje u sve svjetske centre i dovest će ga do njihovog konačnog rješenja, ne samo u europskim glavnim gradovima nego i u Sjedinjenim Američkim Državama. To pitanje stoji za rješavanje i bit će riješeno bez obzira na sve reakcije koje vidimo.“

U istom televizijskom prilogu zaključuje se kako se, prema stavu autora priloga, različito tumače poruke međunarodnih aktera, uz ocjenu da se reakcije prema hrvatskim zvaničnicima razlikuju od reakcija na izjave drugih država.