data-nosnippet>
Izvještaj o proširenju predstavlja dio redovnih aktivnosti kroz koje Evropska unija oblikuje svoje stavove i strateške pravce djelovanja. Ovogodišnji dokument donosi i prijedlog značajne promjene u načinu odlučivanja – prelazak sa jednoglasnosti na kvalificiranu većinu prilikom donošenja odluka o pregovaračkim poglavljima.
Takva izmjena podrazumijevala bi odstupanje od dosadašnjeg principa prema kojem svaka država članica ima jednaku težinu glasa, uključujući i pravo veta, što je do sada bilo ključno sredstvo utjecaja pojedinačnih zemalja u procesu proširenja.
Zastupnica Evropski parlament Željana Zovko iz HDZ u izjavi za RTV Herceg-Bosne naglasila je da proširenje danas ima izuzetno važnu ulogu u očuvanju stabilnosti i razvoju Evrope.
“Ono je najjači vanjskopolitički alat EU i pokretač je dugoročnog mira. Iako snažno podupirem proces proširenja i povijesne prilike koje ono donosi, na glasovanju sam bila suzdržana zbog dijelova izvješća o glasovanju kvalificiranom većinom. Protivim se prijedlogu o ukidanju jednoglasnosti pri otvaranju i zatvaranju klastera, odnosno poglavlja”, kazala je Zovko.
Sličan stav iznio je i zastupnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol, ukazujući na moguće posljedice predloženih promjena za manje države članice.
“To znači da bi se o otvaranju i zatvaranju poglavlja odlučivalo kvalificiranom većinom i zemlje poput Hrvatske ne bi imale pravo veta. To je nama izuzetno važan mehanizam i daje nam mogućnost utjecaja na glasačke procese. Kad bi se uvela mogućnost preglasavanja, mala zemlja poput Hrvatske izgubila bi instrument koji trenutno ima, i zbog tog smo bili suzdržani”, naveo je Sokol.
On je dodatno istakao da podržava proces proširenja, ali uz jasno definirane uslove i individualni pristup svakoj zemlji kandidatkinji.
“Mi jesmo za proširenje, ali individualno, bez kolektivnog ulaska i bez progledavanja kroz prste, poput recimo Srbiji. Države članice moraju moći staviti veto na međukorake u procesu pristupanja”, naveo je Sokol.
Ova rasprava otvara šire pitanje budućeg funkcionisanja Evropske unije, posebno u kontekstu balansa između efikasnosti odlučivanja i očuvanja suvereniteta država članica, što ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u narednom periodu.