data-nosnippet>
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obustavilo je istragu za napad na ustavni poredak protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Istraga je zatvorena nakon što je Narodna skupština RS povukla četiri sporna zakona koji su bili povod za pokretanje postupka.
Obustavljena istraga protiv Dodika, Stevandića i Viškovića
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o obustavi istrage koja se vodila protiv trojice visokih zvaničnika Republike Srpske – Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS, Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS, i Radovana Viškovića, bivšeg premijera Srpske.
Informaciju je potvrdilo više izvora za Nezavisne novine, navodeći da je istraga zatvorena nakon što su sporne odluke povučene.
Kako je došlo do istrage
Podsjetimo, Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu zbog sumnje u napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, nakon što je Narodna skupština RS usvojila četiri zakona kojima se pokušalo ograničiti djelovanje državnih institucija.
Riječ je o:
-
Zakonu o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH,
-
Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS,
-
Zakonu o dopuni Krivičnog zakonika RS,
-
Zakonu o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Nakon što je Milorad Dodik potpisao ukaze o proglašenju ovih zakona, Tužilaštvo je zatražilo saslušanje trojice funkcionera, koji se u početku nisu odazvali pozivu.
Privremeni pritvor i epilog slučaja
Zbog neodazivanja, Sud BiH je tada odredio pritvor Dodiku, Viškoviću i Stevandiću. Međutim, nakon što su se pojavili pred Sudom, pritvor im je ubrzo ukinut.
Situacija se preokrenula kada je Narodna skupština RS povukla sporne zakone, čime je, prema Tužilaštvu, nestao osnov za dalje krivično gonjenje.
Nakon toga, Tužilaštvo BiH je zvanično obustavilo istragu, čime je slučaj zatvoren.
Političke reakcije očekivane
Odluka Tužilaštva BiH već je izazvala brojne reakcije u političkim krugovima. Analitičari navode da bi ovaj potez mogao imati snažan odjek u odnosima između entitetskih i državnih institucija, te otvoriti nova pitanja o pravosudnom tretmanu političkih odluka u BiH.