Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, minimalna plata u Federaciji BiH pokriva tek 29,8 posto sindikalne potrošačke korpe, dok troškovi hrane premašuju cijeli iznos minimalca.
Dok su oči javnosti uprte u Vlada Federacije BiH, koja bi uskoro trebala donijeti odluku o visini minimalne plaće za 2026. godinu, podaci pokazuju da je životni standard radnika već sada na ivici izdržljivosti.
Prema najnovijim podacima Savez samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za novembar iznosila je 3.355,25 KM, što je za 42,85 KM više nego u oktobru. Rast troškova života se nastavlja, a građani iz mjeseca u mjesec osjećaju sve jači pritisak.
Plate daleko ispod realnih troškova
Prema posljednjem dostupnom podatku Federalni zavod za statistiku, prosječna neto plata u Federaciji BiH za septembar 2025. godine iznosila je 1.603 KM. Minimalna plata, prema važećoj odluci Vlade FBiH, trenutno iznosi 1.000 KM.
Kada se ovi iznosi uporede sa sindikalnom potrošačkom korpom, razmjeri problema postaju jasni:
-
prosječna plata pokriva 47,78% potrošačke korpe
-
minimalna plata pokriva svega 29,80%
Drugim riječima, ni radnik s prosječnom platom ne može pokriti ni polovinu osnovnih mjesečnih troškova.
Hrana skuplja od minimalca
Posebno zabrinjava stavka prehrane. Samo za hranu četveročlane porodice u novembru je bilo potrebno 1.430,70 KM.
To znači da radnik koji prima minimalnu platu ne može pokriti ni osnovne troškove hrane, bez ikakvog prostora za plaćanje režija, grijanja, prevoza, odjeće, školskih obaveza ili zdravstvenih potreba.
Život sve skuplji, plate sporije rastu
Sindikati podsjećaju da se jaz između plata i troškova dramatično produbio u posljednje četiri godine. Sindikalna potrošačka korpa u novembru 2021. godine iznosila je 2.190,30 KM, dok je danas skuplja za čak 1.164,95 KM.
Iako je prosječna plata u tom periodu rasla, rast je bio znatno sporiji od rasta cijena, što je dodatno pogoršalo životni standard zaposlenih.
Građani traže dostojanstvo, ne luksuz
Dok se čeka odluka o minimalnoj plati za 2026. godinu – uključujući mogućnost njenog rasta ili diferenciranja po stepenu stručne spreme – poruke građana su jasne: ne traže luksuz, već mogućnost da od svog rada mogu dostojanstveno živjeti.
Sve dok plata ne može pokriti ni osnovne troškove hrane, sindikati upozoravaju da će priča o „ekonomskom rastu“ za većinu građana ostati samo statistika na papiru.