data-nosnippet>
Rizici koji proizlaze iz zadržavanja starih obrazaca političkog ponašanja u Bosni i Hercegovini mogli bi proizvesti ozbiljne i dugoročne posljedice, dok je dodatni problem to što ključni politički akteri, kako se čini, nisu svjesni razmjera opasnosti s kojima se zemlja suočava. Na to upozorava politički analitičar Davor Gjenero, ističući da izostanak brzog i funkcionalnog konsenzusa vodi prema scenarijima koji mogu nanijeti ogromnu štetu državi i njenim građanima.
U tom kontekstu održan je i sastanak političkih predstavnika iz Federacije Bosne i Hercegovine u Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, na kojem se razgovaralo o nastavku realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, jednog od najznačajnijih energetskih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Sastanku su prisustvovali premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, federalni ministar energije Vedran Lakić, lideri političkih stranaka Dragan Čović, Ilija Cvitanović i Sabina Ćudić, kao i državni ministri Elmedin Konaković i Edin Forto. Razgovor je inicirao otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel, s ciljem razmjene stavova o daljnjim koracima u vezi s projektom za koji je ranije postignut načelni dogovor da bi ga trebala realizirati američka kompanija.
Iako većina političkih aktera javno izražava podršku Južnoj interkonekciji, u praksi su prisutna različita tumačenja zakonskih rješenja i politički interesi koji usporavaju realizaciju projekta. Posebnu pažnju izazvala je apelacija predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, kojom je Ustavnom sudu Federacije BiH upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji.
Čović povlači ručnu
Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić potvrdila je da je pitanje ustavne apelacije bilo tema razgovora i tokom sastanka u Ambasadi SAD-a, te da je o tome direktno razgovarano s predstavnicima HDZ-a.
„Ukoliko se pristupa izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje se tiču neophodnih dijelova za koncesiju, postavlja se pitanje kako će na to utjecati zahtjev za preispitivanje ustavnosti“, kazala je Ćudić.
Dodala je da je tokom razgovora jasno naznačeno kako postoji mogućnost povlačenja takvih zahtjeva ukoliko se postigne politički dogovor o zakonskim rješenjima.
„Jasna poruka je da se neće tolerisati blokade i igrice koje se možda koriste u dnevno-političke svrhe“, naglasila je.
Otpravnik poslova SAD-a John Ginkel i čelnici vladajuće koalicije u Federaciji BiH sastali su se s ciljem ubrzavanja procesa koji bi trebao osigurati stabilno i predvidivo snabdijevanje energentima kroz gasovod Južna interkonekcija. Prema dosadašnjim planovima, američka kompanija trebala bi razvijati i upravljati ovim gasovodom.
Lideri koalicije u Federaciji BiH usaglasili su i naredne korake u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji bi omogućio isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko hrvatske teritorije.
„Administracija predsjednika Trumpa snažno podržava projekat Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji tog projekta“, objavljeno je iz Ambasade SAD-a na platformi X.
Jasne poruke iz Washingtona
„Zahvaljujući postupcima američkog predsjednika Donalda Trumpa, američki izvoz LNG-a igra ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti širom svijeta. Sjedinjene Države sada predvode napore da otvore Bosnu i Hercegovinu za američki LNG, a Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju spremno je dovršiti ovaj ključni sporazum za američki izvoz energije“, poručio je Doug Burgum, ministar unutrašnjih poslova SAD-a i predsjednik Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju.
Gjenero u svojoj analizi naglašava da je američka diplomatija u ovom trenutku znatno angažiranija oko pripreme izgradnje Južne plinske interkonekcije nego političke elite u Federaciji BiH. Podsjeća da otpravnik poslova John Ginkel nije jedini američki predstavnik koji se aktivno zalaže za ovaj projekat, te da su se i drugi visoki američki zvaničnici u posljednje vrijeme uključili u njegovo promoviranje.
„Valja znati da je američka ambasadorica u Zagrebu, koja je ‘political appointee’, jedina američka predstavnica u rangu ambasadora u širem regionu, a ujedno i lični izbor predsjednika Trumpa. U pragmatičnoj Trumpovoj administraciji ministar energetike ima izuzetno važnu ulogu, a energetika je ključni element pristupa sadašnjeg američkog predsjednika Balkanu“, navodi Gjenero.
Istovremeno, političke elite u BiH govore o potrebi osiguravanja dodatnih izvora snabdijevanja plinom, ali, kako upozorava Gjenero, ne djeluju svjesne koliko je ograničeno vrijeme u kojem se još može računati na ruski plin koji stiže putem Turskog toka i interkonekcije kod Višegrada.
Optimistične procjene govore da bi Turski tok mogao funkcionisati do kraja 2027. godine, u skladu s okvirima koje je postavila Evropska unija, no realniji scenariji ukazuju na mogućnost da taj period istekne znatno ranije, čak i prije početka naredne sezone grijanja.
Najizvjesnije je, prema njegovim riječima, da će Turski tok funkcionisati samo do isteka kratkoročnog ugovora koji Srbija trenutno sklapa s Rusijom, odnosno do kraja marta naredne godine, dok je potpuno nejasno šta slijedi nakon toga.
Gjenero zaključuje da je paradoksalno što američka administracija pokazuje veći stepen brige za dugoročnu energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine nego domaće političke elite. Ako je već propuštena prilika da BiH samostalno izgradi interkonekciju uz regionalnu saradnju, sada je, naglašava, krajnji trenutak da se postigne i politički i tehnički konsenzus koji će omogućiti donošenje provedivog zakonskog okvira.
Vrijeme za takav dogovor, upozorava, izuzetno je kratko, a rizik od nastavka starih političkih obrazaca može imati ozbiljne i dugoročne posljedice po državu.