Transportna udruženja sa Zapadnog Balkana podigla su ozbiljno upozorenje zbog novih šengenskih pravila koja bi, ukoliko se ne izmijene do 10. aprila, mogla dovesti do potpunog zastoja teretnog saobraćaja između regiona i Evropska unija. Kako navode predstavnici branše, sektor se već nalazi na ivici kolapsa, a posljedice bi mogle biti dalekosežne po lance snabdijevanja.
Prema njihovim upozorenjima, ukoliko se u narednim sedmicama ne pronađe rješenje za nove uslove ulaska u zemlje Šengen prostora, teretni transport iz Srbije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja Zapadnog Balkana mogao bi biti ozbiljno ograničen ili u potpunosti obustavljen. O tome je izvijestio i austrijski portal Kosmo, pozivajući se na stavove udruženja prevoznika.
Udruženja ističu da mjesecima pokušavaju upozoriti evropske institucije da su nove regulative u praksi neizvodive za profesionalne vozače iz trećih zemalja. Posebno strahuju da bi kamioni, zajedno s robom, mogli biti masovno zadržavani ili vraćani sa granica.
„Godinama se obraćamo Evropskoj komisiji, a posebno intenzivno tokom protekle godine“, objašnjava Neđo Mandić, predsjednik Udruženja za međunarodni transport. „Sva naša pisma upozorenja šaljemo i domaćim vlastima kako bi bili informisani o našim naporima i kako bismo dobili njihovu podršku.“
Upozorenje koje je nedavno potpisano u Bijeljini upućeno je Evropskoj komisiji, ambasadorima svih šengenskih zemalja u Beogradu i Sarajevu, kao i nadležnim institucijama u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Kritičan rok: 10. april
Prema novim pravilima, suštinski problem predstavlja ograničenje boravka, zbog kojeg profesionalnim vozačima ostaje tek devet do deset radnih dana za obavljanje posla unutar Evropske unije, što je, kako navode prevoznici, ekonomski neodrživo.
„Ako se do 10. aprila ništa ne promijeni, 99,9 posto vozača iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije više neće moći da ulazi u EU“, upozorava Mandić. „To znači potpuni zastoj svih kamiona, prekid lanaca snabdijevanja i, na kraju, kolaps koji niko ne želi.“
On naglašava da je borba protiv ilegalnih migracija i rada na crno legitiman cilj, ali da je problem u izjednačavanju profesionalnih vozača sa turistima i običnim putnicima.
„Vozač kamiona nije migrant, nije turista i ne radi na crno. Riječ je o zaposlenim licima sa svim potrebnim dokumentima, za sebe, vozilo i robu koju prevoze, koji svaki put ulaze legalno.“
Teške posljedice po sektor
Posljedice bi, prema procjenama struke, mogle biti izuzetno ozbiljne. Vozači bi, kako se navodi, masovno napuštali domaće kompanije i zapošljavali se u firmama iz država članica Evropske unije, gdje bi mogli raditi bez ograničenja.
Time bi transportna preduzeća sa Zapadnog Balkana ostala bez ključne radne snage, iako bi raspolagala vozilima i infrastrukturom. S druge strane, ni prevoznici iz Evropske unije ne bi bili spremni slati svoja vozila u region ukoliko bi se suočavali sa višednevnim čekanjima na granicama.
„U proteklih deset dana na graničnom prelazu Batrovci čekalo se i do tri dana“, navodi Mandić. „Ako vam trebaju tri dana za ulazak i još tri za izlazak, kako uopšte možete raditi, zarađivati i preživjeti?“
Transportni sektor je, kako ističu udruženja, već mjesecima pod snažnim pritiskom. Ukoliko do sredine januara ne dođe do jasnih signala da će problem biti riješen prije 10. aprila, prevoznici upozoravaju da su blokade neizbježne.
„Ne bismo zaustavili sav saobraćaj, niko ne želi ometati putnički saobraćaj“, pojasnio je Mandić. „Blokirali bismo samo terminale za teretni saobraćaj na graničnim prelazima, jer se borimo za opstanak naših preduzeća. A to je moguće samo ako zadržimo naše vozače i spriječimo njihov odlazak u druge zemlje.“