Zašto baš mi? Nikšić podržao istrage POSKOK-a, ali ostaju pitanja

Nakon gotovo deset godina institucionalne blokade, konačno je formiran Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK). Riječ je o instituciji od koje se očekuje da pošalje jasnu poruku kako u borbi protiv kriminala i korupcije ne postoje nedodirljivi, bez obzira na funkciju ili političku poziciju.

Činjenica da su pod lupom i određene odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine može se tumačiti kao signal da zakon treba vrijediti jednako za sve, te da se povjerenje u institucije ne gradi prikrivanjem, već potpunim rasvjetljavanjem činjenica.

U tom svjetlu, dio novogodišnje poruke federalnog premijera i predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića, u kojoj je poručio da borba protiv kriminala i korupcije mora biti „beskompromisna i neumoljiva“, mogao bi se smatrati ohrabrujućim — ali samo ukoliko te riječi prate konkretna djela i dosljednost u praksi.

Međutim, u emisiji Plenum, emitovanoj u utorak navečer na Federalnoj televiziji, Nikšić je potvrdio da još uvijek nije saslušan u predmetu „Vahidin Munjić i drugi“, u javnosti poznatom kao slučaj „Spengavanje“. Ovaj predmet privukao je veliku pažnju nakon što su objavljene prepiske iz telefona Vahidina Munjića, u kojima je komunicirao s Nikšićem, njegovom tadašnjom šeficom kabineta Arijanom Huseinović-Ajanović, uposlenikom Federalne uprave policije Muhamedom Ohranovićem i Ervinom Mušinovićem.

U jednoj od poruka, Nikšić je Munjiću napisao kako bi bilo dobro „spengati nekog kriminalca“, nakon čega se interesovao za predmet „Autoceste FBiH“, u kojem je postupala Federalna uprava policije. Upravo po toj komunikaciji cijeli slučaj je i dobio naziv. Premijer je potvrdio autentičnost poruka, kao i činjenicu da je bio u kontaktu s Munjićem.

Nakon objave prepiski, POSKOK je u svojstvu osumnjičenih ispitao četiri osobe zbog sumnje na više koruptivnih krivičnih djela, te im izrekao mjere zabrane. U vrijeme formiranja Vlade FBiH, Vahidin Munjić obavljao je funkciju vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije. Arijana Huseinović-Ajanović bila je šefica kabineta premijera i predsjednica Komisije za izbor i imenovanja članova nadzornih odbora u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala. Muhamed Ohranović bio je zadužen za komunikaciju između FUP-a i kabineta premijera, dok je njegova supruga imenovana za jednu od direktorica u Javnom preduzeću Elektroprivreda BiH. Ervin Mušinović imenovan je za direktora Policijske akademije na Vracama.

„Nažalost ja još nisam saslušan, a volio bih da dam izjavu i da pojasnim šta se radi u uredu premijera. Koliko mi dobijamo pitanja kad će šta biti na Vladi ja mislim da bi dvije trećine FBiH moglo da odgovara u istom postupku“, kazao je Nikšić, pokušavajući relativizirati odgovornost osumnjičenih koji su se interesovali za imenovanja i predlagali konkretna imena.

U tom kontekstu, rođak Vahidina Munjića, Safet Trakić, imenovan je za jednog od izvršnih direktora Javnog preduzeća BH Pošta, a samo imenovanje je, prema dostupnim prepiskama, dogovarano između Munjića, Ohranovića i Huseinović-Ajanović. Također se razgovaralo i o imenovanju direktora Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo. Javnosti, međutim, još uvijek nisu dostupne sve poruke koje su predmet istrage.

POSKOK je prije nekoliko dana ponovo provodio pretrese na više lokacija, uključujući kancelarije Ureda premijera i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, kako u okviru ovog predmeta, tako i u vezi s drugim slučajevima.

Da premijeru Nikšiću provjere i aktivnosti POSKOK-a ipak nisu u potpunosti po volji, može se naslutiti i iz njegovih izjava o radu tužilaštva.

„Po anonimnim prijavama vrlo rado naša tužilaštva rade te postupke. Možda je najlakše ispitivati ta imenovanja u odnosu na nešto krupnije i veći kriminal“, kazao je Nikšić, aludirajući na istrage u vezi s imenovanjima u Nadzornom odboru i Upravi Javnog preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo, gdje su također izrečene mjere zabrane, kao i na kašnjenje s imenovanjem direktora Porezne uprave FBiH.

„Posao Vlade i premijera je da imenuje, da donosi zakone. Da ja pokažem čitav čaršaf kako su te funkcije podijeljene politički i šta smo zatekli. Ne mogu da vjerujem da je to krenulo od ove vlade. Neka Poskok radi ni po babi ni po stričevima. Krenuli su od nas“, kazao je premijer.