
Muškarac inicijala M. S. (54) iz Velike Kladuše uhapšen je 12. novembra 2026. godine na graničnom prijelazu Maljevac – Velika Kladuša, prilikom pokušaja ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Sumnjiči se za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a Kantonalni sud u Bihaću odredio mu je jednomjesečni pritvor.

Kako je saopćeno iz Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona, riječ je o osumnjičenom koji stalno živi u Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo zbog toga je, prema navodima Tužilaštva, do hapšenja bio nedostupan organima krivičnog gonjenja u BiH.
Šta mu se stavlja na teret
Prema navodima Tužilaštva, M. S. se sumnjiči da je krajem maja 1995. godine, u mjestu Caprag na području općine Velika Kladuša, nečovječno postupao prema zarobljenom pripadniku Armije RBiH. U to vrijeme bio je pripadnik Narodne odbrane takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.
Tužilaštvo navodi da je zarobljeniku tom prilikom nanosio snažne tjelesne i duševne bolove, velike patnje i povrede tjelesnog integriteta.
Osumnjičeni je predmet istrage zbog krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. preuzetog Krivičnog zakona SFRJ. Riječ je o postupanju suprotnom pravilima međunarodnog humanitarnog prava i odredbama Ženevskih konvencija.
Pozadina: Caprag i Zapadna Bosna
Područje Velike Kladuše tokom rata bilo je u središtu zbivanja u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Takozvana Autonomna pokrajina Zapadna Bosna bila je samoproglašena tvorevina koja je djelovala na tom području, a prestala je postojati 1995. godine.
Događaj koji se navodi u ovom predmetu datira s kraja maja te godine, dakle iz posljednjih mjeseci rata.
Odbio ispitivanje u Sjedinjenim Državama
Iz Kantonalnog tužilaštva USK-a objašnjavaju da su ranije pokušali osigurati njegovo ispitivanje u svojstvu osumnjičenog. To su učinili putem međunarodne pravne pomoći i u saradnji s nadležnim organima Sjedinjenih Američkih Država. M. S. je, međutim, odbio da bude ispitan.
Nakon toga Tužilaštvo je izdalo nalog Graničnoj policiji BiH da izvrši kontrolu prilikom njegovog eventualnog ulaska u zemlju. Cilj je bio da se omogući provođenje dodatnih istražnih radnji i njegovo ispitivanje. Upravo je ta kontrola rezultirala hapšenjem na prijelazu Maljevac.
Pritvor zbog opasnosti od bjekstva
Nakon hapšenja, Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona predložilo je određivanje pritvora. Kantonalni sud u Bihaću prihvatio je prijedlog i osumnjičenom odredio jednomjesečni pritvor.
Kao razlog naveden je rizik od bjekstva, imajući u vidu da osumnjičeni ima stalno prebivalište u Sjedinjenim Američkim Državama.
Zakon o krivičnom postupku propisuje da se pritvor određuje samo kada postoje zakonom predviđeni razlozi, a opasnost od bjekstva jedan je od njih. Pritvor se određuje na ograničeno vrijeme, a sud ga može produžiti ili ukinuti, ovisno od okolnosti u postupku.
Istraga je u toku. Nadležni organi nastavljaju prikupljati dokaze i utvrđivati sve okolnosti događaja iz maja 1995. godine.
Šta ovaj slučaj znači
Slučaj pokazuje da se postupci za ratne zločine u Bosni i Hercegovini vode i više od tri decenije nakon rata. Ratni zločini se u pravnom sistemu BiH ne smatraju zastarjelim, pa se istrage mogu nastaviti i kada osumnjičeni godinama žive u inostranstvu.
Ženevske konvencije, na koje se Tužilaštvo poziva, propisuju da se prema ratnim zarobljenicima mora postupati humano. Mučenje, nečovječno postupanje i nanošenje patnje zarobljenicima spadaju među najteže povrede ratnog prava.
Ovaj slučaj ujedno pokazuje kako funkcioniše saradnja pravosudnih organa. Prvo je putem međunarodne pravne pomoći pokušano ispitivanje osumnjičenog u inostranstvu. Kada to nije uspjelo, uslijedio je nalog za graničnu kontrolu i hapšenje po ulasku u zemlju.
Važno: osumnjičeni, ne osuđeni
Potrebno je naglasiti da se M. S. za sada nalazi u statusu osumnjičenog. O njegovoj eventualnoj krivičnoj odgovornosti odlučivat će nadležni sud, a svako se smatra nevinim dok se krivica ne utvrdi pravosnažnom presudom.
Jednomjesečni pritvor je mjera osiguranja prisustva osumnjičenog u postupku, a ne odluka o krivici. Za sada nisu poznati dalji koraci Tužilaštva osim nastavka istrage i prikupljanja dokaza.
Informacije o toku postupka službeno saopćavaju nadležne institucije, pa je preporučljivo oslanjati se na te izvore, a ne na neprovjerene navode.
data-nosnippet>
