ŽELJKO KOMŠIĆ OŠTRO: “Plenković je nametnuo vlast u FBiH, a Dodik je glavni igrač Zagreba u BiH”

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u opširnom intervjuu za beogradski list Danas govorio je o aktuelnim političkim prilikama u Srbiji, odnosima unutar regije, ali i o, kako je naveo, kontinuiranoj ulozi susjednih država u unutrašnjim političkim procesima Bosne i Hercegovine.

Osvrćući se na trenutnu situaciju u Srbiji, Komšić je naglasio da Bosna i Hercegovina nema interes za bilo kakvu destabilizaciju te zemlje, niti za eventualno širenje nasilja koje je, prema njegovim riječima, prijetilo ili još uvijek može prijetiti zbog složenih političkih odnosa.

„Ne priželjkujemo nikakvu destabilizaciju Srbije, a još manje eskalaciju nasilja koja je prijetila ili još uvijek možda prijeti s obzirom na aktuelne političke odnose u Srbiji jer bi to samo značilo dodatnu destabilizaciju regije“, kazao je Komšić.

Dodao je da Bosna i Hercegovina sa Srbijom želi normalne, korektne i dobrosusjedske odnose, uz razvijanje saradnje naročito u oblasti ekonomije, tamo gdje postoji jasan zajednički interes za obje države.

Govoreći o regionalnim odnosima i političkim vezama u Bosni i Hercegovini, Komšić je izrazio stav da je Milorad Dodik, po njegovom mišljenju, najvažniji politički partner Zagreba unutar BiH. Naveo je da saradnja između hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i lidera SNSD-a traje dugo i da je intenzivna, ali da se odvija na štetu Bosne i Hercegovine, pa čak i dijela srpskog naroda u zemlji.

Kada je riječ o spekulacijama o mogućem raskolu između Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Komšić je bio jasan:

„Zna se ko je stariji u tom odnosu, bez obzira koliko se to poštuje jer doista pitanje je snage, a Vučić je tu snažniji“.

Upitan koliko su Beograd i Zagreb suštinski zainteresovani za izgradnju dobrih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, Komšić je naveo da su odnosi Sarajeva i Beograda tokom posljednje decenije funkcionisali po principu „toplo-hladno“, uz česta zatezanja za koja, kako tvrdi, Bosna i Hercegovina nije bila odgovorna.

„Nismo mi krivi što Srbija krije niz presuđenih ratnih zločinaca koji su pobjegli iz BiH od odsluženja kazne“, rekao je Komšić, dodajući da su postojali i određeni simbolični gestovi koji su davali nadu u poboljšanje odnosa, ali da su ti pokušaji ostali isključivo na nivou simbolike.

Odnose Sarajeva i Zagreba ocijenio je još složenijim i problematičnijim, ističući da su se značajno pogoršali u posljednjih deset godina. Kao početak tog procesa naveo je, kako je rekao, neutemeljene optužbe bivše predsjednice Hrvatske i njenih sigurnosnih struktura prema Bosni i Hercegovini. Posebno se osvrnuo i na pitanje vlasti u Federaciji BiH.

„Ta vlada nema legitimitet od strane građana jer vlast nije osvojila na izborima nego suspendiranjem Ustava FBiH“, rekao je Komšić, naglasivši da će konačni sud o tome dati građani na općim izborima 2026. godine.

Komentarišući stalne secesionističke prijetnje koje dolaze iz Republike Srpske, kao i ideje o formiranju takozvanog „trećeg entiteta“, Komšić je poručio da se, prema njegovom mišljenju, radi više o političkim željama nego o realnoj snazi.

„Svi smo već odavno siti tih prijetnji koje nikoga ne impresioniraju niti ih se iko boji“, istakao je.

Dodao je da bosanskohercegovački Srbi i Hrvati u postojećem ustavnom okviru Bosne i Hercegovine imaju politički i institucionalni položaj kakav, kako smatra, ne bi imali ni u jednoj drugoj državi. Problem vidi u kontinuiranim nastojanjima nacionalističkih politika da državu stave pod kontrolu susjednih centara moći.

Govoreći o odnosima HDZ-a i SNSD-a, Komšić je kazao da ne vjeruje u ozbiljan i trajan raskol između Vučića i Dodika, već u postojanje različitih interesa koji se, kada je to potrebno, relativno lako prevazilaze.

„Što se Plenkovića i Dodika tiče, njima sam gotovo podjednako neprihvatljiv jer interese Bosne i Hercegovine nikad ne bih podredio interesima Zagreba“, rekao je Komšić.

Posebno je naglasio da Miloradu Dodiku smeta normalizacija odnosa i svakodnevna saradnja građana Sarajeva i Istočnog Sarajeva, jer takva praksa ruši narativ stalne ugroženosti i sukoba.

„Ljudi neće sukob i mržnju da prihvate kao nužan način života“, poručio je Komšić.

Govoreći o sigurnosnim kapacitetima države, Komšić je naveo da Bosna i Hercegovina danas nije onoliko snažna koliko bi on želio da bude, ali da ipak posjeduje dovoljne kapacitete za odbranu u slučaju eventualnog napada. Podsjetio je i na okolnosti u kojima se BiH branila 1992. godine.

Na kraju intervjua osvrnuo se i na širi problem savremene politike, ističući da živimo u vremenu koje je opisao kao „postčinjenično“, u kojem su dojmovi i percepcije često važniji od činjenica.

„Zato je meritokratija važna jer vjerujem da u ključnim trenucima znanje i hrabrost dolaze do izražaja“, zaključio je Komšić.