Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini izjavio je da je zatečen tvrdnjama koje su se posljednjih dana pojavile u medijima o njegovom navodnom povlačenju, naglasivši da takvu izjavu nikada nije dao niti najavio.
U razgovoru za jutarnji program BHRT, Christian Schmidt je ocijenio da je prethodna godina u političkom smislu obilježena propuštenim prilikama, ističući da su domaći politički akteri imali znatno više prostora za napredak, posebno kada je riječ o evropskom putu i jačanju funkcionalnosti institucija.
Godina neiskorištenih prilika
Prema njegovoj ocjeni, izvršna vlast na državnom nivou nije iskoristila mogućnosti koje su joj stajale na raspolaganju. Posebno je apostrofirao činjenicu da Bosna i Hercegovina još nema imenovanog ministra sigurnosti, što, kako je naveo, dodatno potvrđuje dubinu političke blokade.
„Bilo je prilika da se naprave iskoraci, ali one, nažalost, nisu iskorištene“, rekao je Schmidt, dodajući da se s pravom postavlja pitanje da li na državnom nivou uopće postoji stabilna i operativna vlast.
Odgovornost i uloga međunarodne zajednice
Govoreći o čestim optužbama koje se u javnosti upućuju na njegov račun, Schmidt je poručio da ne osjeća ličnu odgovornost za usporen politički i institucionalni napredak zemlje. Smatra da se krivica često pokušava prebaciti na međunarodnu zajednicu kako bi se izbjegla odgovornost domaćih aktera.
Podsjetio je da je njegov mandat fokusiran na očuvanje vladavine prava, jačanje ekonomskih temelja države i zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Istakao je da nikada nije dovodio u pitanje postojanje Republike Srpske, ali da ima obavezu reagovati na političke narative koji, kako je rekao, ne odgovaraju stvarnosti.
„Postoje političke fatamorgane koje nemaju uporište u realnosti. U takvim situacijama poručujem političarima da se zapitaju šta su oni konkretno učinili“, kazao je.
Ostaje dok ciljevi ne budu ispunjeni
Osvrnuvši se na spekulacije o odlasku iz Bosne i Hercegovine, Schmidt je naglasio da nema namjeru napustiti funkciju dok ne budu ispunjeni ciljevi iz Programa 5+2, koji se odnose na završetak međunarodnog nadzora.
Istakao je da je iznenađen medijskim napisima o njegovom povlačenju te ponovio da takvu izjavu nikada nije dao. Dodao je da će ostati na dužnosti sve dok razvoj Bosne i Hercegovine ne postane održiv i nepovratan, izrazivši uvjerenje da bi se to moglo dogoditi u narednih nekoliko godina.
Na pitanje da li je iko zvanično tražio njegovu ostavku, naveo je da je to učinila jedino Željka Cvijanović, dok, kako je rekao, nijedan međunarodni zvaničnik nije iznio takav zahtjev.
Izborni zakon i izborne nepravilnosti
Govoreći o izbornom zakonodavstvu, Schmidt je naglasio da je odgovornost za izmjene prije svega na Parlamentarnoj skupštini BiH. Ipak, nije isključio mogućnost vlastite intervencije ukoliko domaće institucije ne postignu dogovor.
Podsjetio je da se izborni zakon ne može posmatrati odvojeno od Ustava BiH i obaveze provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava. Dodao je da su određene izmjene koje je ranije donio već dio važećeg zakona, te da postoji realna mogućnost primjene novih tehnologija na narednim izborima, iako se sve promjene ne mogu provesti odjednom.
Upozorio je na ozbiljnost problema u izbornom procesu, navodeći podatak da je Centralna izborna komisija utvrdila nepravilnosti na više od 100 biračkih mjesta, što, prema njegovim riječima, zahtijeva hitnu reakciju kako bi se zaštitila izborna volja građana.
Državna imovina kao razvojna kočnica
Kada je riječ o državnoj imovini, Schmidt je podsjetio da je još ranije pozvao Parlament BiH da preuzme odgovornost i pronađe održivo rješenje. Naveo je da su određeni procesi ponovo pokrenuti te da postoje konkretne inicijative iz institucija na državnom nivou.
Ocijenio je da neriješeno pitanje državne imovine ozbiljno usporava investicije i realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, uključujući i izgradnju autoceste na koridoru 5c. Smatra da je neophodan snažniji politički pritisak kako bi se ovo pitanje konačno zatvorilo.
Odbacio je tvrdnje da državna imovina ugrožava entitete, navodeći da takvi stavovi nemaju pravno ni političko uporište. Podsjetio je i na kontinuirani interes i pritisak Evropska unija i Sjedinjene Američke Države da se ovo pitanje riješi.
BHRT pred ozbiljnim izazovima
Govoreći o finansijskom stanju Javnog RTV servisa, Schmidt je potvrdio da se vode razgovori o mogućoj finansijskoj pomoći, ali je upozorio da novac sam po sebi nije rješenje bez dubinskog restrukturiranja i redefiniranja koncepta rada BHRT-a.
Naglasio je da su Parlament BiH i Vijeće ministara BiH primarno odgovorni za rješavanje ovog problema, dok visoki predstavnik može pružiti podršku samo ukoliko to bude neophodno. Upozorio je da se BHRT nalazi u izuzetno teškoj situaciji koja direktno pogađa zaposlene i ugrožava stabilnost javnog servisa.
Podsjetio je i na sudsku odluku u Banjoj Luci kojom je naložena isplata sredstava BHRT-u, ističući da ona još uvijek nije provedena. Poručio je da će međunarodni partneri pažljivo pratiti razvoj situacije, naglašavajući da Bosna i Hercegovina mora imati funkcionalne i stabilne javne emitere.