data-nosnippet>
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt govorio je u programu BHRT-a o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji, zastoju na evropskom putu, odgovornosti domaćih političkih aktera, funkcionisanju institucija, izbornim reformama, pitanju državne imovine, kao i o svom mandatu i ulozi Ured visokog predstavnika.
Evropski put i propuštene prilike
Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine s Evropska unija, Schmidt je naglasio da je riječ o procesu kojem se mora pristupiti znatno ozbiljnije, jer su u pitanju sredstva koja bi direktno koristila građanima.
– Treba da radimo na pregovorima ka Evropskoj uniji, EU nam nudi veliki novac, trebamo to prihvatiti, ali ja ne vidim dokle je došlo provedbe ovoga. Novac je potreban ljudima u ovoj državi i mislim da je to bila jedna velika izgubljena prilika – rekao je Schmidt.
Odgovornost ne leži na jednom imenu
Prema njegovim riječima, trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini ne može se pripisati samo jednom pojedincu, već je rezultat izostanka stvarne saradnje unutar institucija i političkih saveza.
– Ne bih rekao da je samo jedna osoba odgovorna za cjelokupno stanje u kojem se trenutno nalazi BiH. Tu se radi o saradnji. Vijeće ministara BiH moglo je mnogo više učiniti, ali nisu. Ne znamo da li je ova koalicija uspješna, da li radi svoj posao. Mislim da su bile neke prilike koje su se mogle iskoristiti da se situacija popravi, ali, nažalost, te prilike nisu iskorištene – kazao je.
Schmidt je upozorio da se u javnom prostoru problemi često pojednostavljuju i da se odgovornost svjesno prebacuje na jednu adresu, iako je riječ o zajedničkom političkom neuspjehu.
– Oni koji su zaista odgovorni za situaciju krive nekog drugog da bi skrenuli pažnju sa sebe. Ja sam radio na poboljšanju vladavine zakona u ovoj državi i na poboljšanju ekonomije. Nikada nisam dovodio u pitanje postojanje Republike Srpske u BiH kao entiteta. Ja moram braniti Dejtonski mirovni sporazum – naglasio je.
Političke „fatamorgane“ i izbjegavanje odgovornosti
Osvrćući se na oštru političku retoriku i lične napade, Schmidt je rekao da pojedini političari stvaraju nerealne slike i izbjegavaju suočavanje s vlastitim propustima.
– Nekada ljudi imaju neke političke fatamorgane i stvaraju slike koje su pogrešne i moram takvim pojedincima reći da prvo moraju sagledati same sebe. Šta su oni učinili? Bolje je da sami uradite svoj posao, da sami nešto napravite i onda ne možete žaliti na nekog drugog, na primjer, visokog predstavnika. Ako želite promjene, onda morate i sami nešto promijeniti – rekao je Schmidt.
Mandat i uslovi za odlazak
Govoreći o svom mandatu, visoki predstavnik je naglasio da ostaje na funkciji sve dok se ne ispune uslovi iz programa „5+2“, ističući da Bosna i Hercegovina još nije dostigla fazu stabilnog i nepovratnog razvoja.
– Ovaj mandat se odnosi na program 5+2 i mislim da to još nismo ispunili. Želim da naglasim da ja nisam izjavio da idem, ne u ovom trenutku, kada vidimo i zajednički možemo ocijeniti da razvoj BiH nije održiv i nepovratan. Nadam se da ćemo vremenom ovo postići, ali ne očekujem da će to biti već idućeg mjeseca, ali nadam se da zato neće biti potrebno više od nekoliko godina. Ovo su procesi koji traže vrijeme i odgovornost – istakao je.
Dodao je da bi volio okončati mandat kao posljednji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
– Nadam se da ću završiti ovaj posao i da ću biti posljednji visoki predstavnik, jer moramo dati odgovore u narednim godinama. Ali, moramo uspješno provoditi program 5+ i da u tom smislu BiH odvedemo ka evropskim integracijama – rekao je.
OHR, reforme i izborni proces
Schmidt je poručio da politički akteri koji se protive postojanju OHR-a imaju jasan i legitiman put da to promijene.
– Oni koji ne žele da visoki predstavnik bude tu imaju odličnu priliku da otvore pregovore za EU i poboljšaju situaciju – naveo je.
Komentarišući spekulacije o navodnim diplomatskim nesuglasicama između Washingtona i Berlina, kao i priče o njegovoj mogućoj ostavci, Schmidt je rekao da o tome nema nikakvih saznanja.
– U takvim razgovorima nisam učestvovao, ne znam ništa o tome i niko nije tražio moju ostavku – kazao je.
Kada je riječ o ustavnim izmjenama, istakao je da nema ovlasti da mijenja Ustav Bosne i Hercegovine, ali da može intervenirati na ustavima entiteta. Izmjene Izbornog zakona, kako je naglasio, primarno su odgovornost Parlamentarne skupštine BiH.
Govoreći o tehničkim unapređenjima izbornog procesa, Schmidt je naveo da postoji realna mogućnost primjene novih tehnologija već ove godine.
– Ovo nije jednostavno provesti sve odjednom, ali očekujem da izborni proces posmatra veliki broj posmatrača. Centralna izborna komisija je izjavila da se na više od 100 biračkih mjesta vjerovatno desila izborna prevara, ovo nije nešto što je normalno i mora se izbjeći. Centralna izborna komisija, budući da nisam ja sam uključen u taj proces, mora iskoristiti sve raspoložive alate da bi osigurali da se poštuje i volja birača, a ne oni koji smatraju da sami trebaju ispuniti glasačke listiće – rekao je.
Državna imovina, kultura i 9. januar
Govoreći o pitanju državne imovine, Schmidt je naglasio da je to ključno pitanje za investicije i razvojne projekte, uz snažno interesovanje Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
– Zajedno sa izgradnjom autoputa Vc i energije mora se donijeti odluka o državnoj imovini da bi se mogla nastaviti sa ovim projektima. Mora postojati pritisak na političare da više urade po ovom pitanju. Svaki dio države ima pravo da ima svoju imovinu i moramo da koristimo ovu imovinu u interesu svih građana BiH – rekao je.
Osvrnuvši se na obilježavanje 9. januara, ponovio je stav da je riječ o neustavnom prazniku.
– Ovaj praznik je neustavan jer je takvu odluku donio Ustavni sud BiH. Procijenio sam intenzitet i mislim da bi bolje bilo pozvati na bilo koji drugi dan tokom godine, pozvati sve građane Republike Srpske, ne samo Srbe, da zajedno proslave i obilježe taj praznik – kazao je.
Govorio je i o teškoj situaciji u institucijama kulture, posebno u BHRT-u, naglašavajući da je riječ o pitanju budućnosti države.
– Riječ je o kulturnom naslijeđu i budućnosti ove države. Potpuno razumijem stanje u kojem se zaposlenici BHRT-a nalaze, moramo imati javni RTV servis. Ovo pitanje mora se uzeti ozbiljno i odgovornost je na onima čiji je posao da to riješe – zaključio je Schmidt.
Na kraju je poručio da politički lideri u Bosni i Hercegovini moraju preuzeti punu odgovornost, djelovati u interesu države i građana, te prestati stavljati lične i stranačke interese ispred općeg dobra.