Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik javno je izrazio punu podršku Donaldu Trumpu, istovremeno najavljujući da bi Republika Srpska mogla otvoriti pitanje svog ostanka u Dejtonskom mirovnom sporazumu. U opširnom intervjuu izjavio je da su, prema njegovom stavu, odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ozbiljno uzdrmale temelje mira uspostavljenog 1995. godine.
Dodik je naveo da Republika Srpska treba započeti unutrašnji politički i društveni dijalog o mogućnosti povlačenja iz Dejtonskog sporazuma, tvrdeći da Ustavni sud BiH donosi odluke koje, kako smatra, izlaze izvan njegovih ustavnih nadležnosti i podrivaju izvorni okvir mirovnog dogovora. Prema pisanju mađarskog portala Balk.hu, Dodik ocjenjuje da takva praksa direktno ugrožava ustavni poredak na kojem funkcioniše Bosna i Hercegovina.
U intervjuu za beogradsku „Politiku“ Dodik je izjavio da je ostanak Aleksandra Vučića na vlasti u Srbiji, kako je rekao, „pitanje života i smrti“ u narednih deset godina. Potvrdio je i da je dobio poziv za Molitveni doručak u Sjedinjenim Američkim Državama, naglasivši da sa Vučićem nema nikakvih političkih niti ličnih nesuglasica. Za razliku od ranijih istupa, ovom prilikom nije spominjao Mađarsku niti premijera Viktora Orbána, kojeg je ranije često isticao kao važnog saveznika.
Govoreći o vlastitom političkom legitimitetu, Dodik je rekao da ga, kako tvrdi, nije smijenio narod, već „neovlašteni stranac uz podršku bošnjačkih sudija“. Iako nije direktno imenovao visokog predstavnika Christiana Schmidta, iz konteksta njegovih izjava jasno je da je aludirao na njega. Na pitanje da li je on ključni autoritet u Republici Srpskoj, Dodik je odgovorio da je to, prema njegovim riječima, neizbježno, jer se svakodnevno suočava s najvažnijim političkim i institucionalnim pitanjima.
Dodik je ponovio stav da Bosna i Hercegovina nema historijsku utemeljenost, te da je vidi kao vještačku tvorevinu koju, prema njegovom mišljenju, održavaju vanjske sile, prije svega Evropska unija. Uvjeren je da se globalni politički odnosi mijenjaju povratkom Donalda Trumpa na međunarodnu političku scenu i da se te promjene već osjećaju u Washingtonu.
Njegov odlazak na Molitveni doručak u februaru, kako je naveo, zavisi od izborne situacije u Bosni i Hercegovini, budući da zbog odluke Centralne izborne komisije o ponavljanju izbora u pojedinim izbornim jedinicama mora ostati aktivno prisutan na terenu. Ukoliko put u Sjedinjene Američke Države ne bude realizovan, Dodik je najavio da bi tokom marta mogao uslijediti niz posjeta inostranstvu. Kako je rekao, takve prilike koristi za jačanje međunarodnih veza, ali uz poseban oprez zbog, kako tvrdi, mogućih političkih manipulacija.
Posebno je naglasio da su njegovi odnosi s novom američkom administracijom „opušteni“, uz tvrdnju da su ranije sankcije protiv njega bile isključivo posljedica politike Demokratske stranke. Smatra da je Evropska unija godinama imala podređenu ulogu u odnosu na Sjedinjene Američke Države, te da se takav odnos sada, prema njegovom viđenju, vraća Evropljanima kao politički bumerang.
Dodik je najavio i skoru posjetu Izraelu, gdje planira susret s premijerom Benjaminom Netanyahuom. Prisjetio se i ranijih pokušaja da se, kako tvrdi, tokom njegovog boravka u toj zemlji izdejstvuje raspisivanje Interpolove potjernice, naglašavajući da, prema njegovim riječima, ima snažne međunarodne saveznike.
Najviše pažnje u javnosti izazvala je njegova otvorena podrška Trumpovoj ideji o aneksiji Grenlanda. Dodik je izjavio da bi mu bila „slatka satisfakcija“ da se takav plan ostvari, navodeći da se, kako je rekao, historija često vraća onima koji su, prema njegovim riječima, bez saglasnosti Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija bombardovali srpski narod tokom devedesetih godina.
Na kraju je poručio da ne želi gubiti prijatelje ni na istoku ni na zapadu. Odnos s Aleksandrom Vučićem vidi kao ključ stabilnosti, uz upozorenje da bi svaka druga politička opcija, prema njegovom stavu, mogla dovesti do brzog priznanja Kosova. Povodom jubileja lista „Politika“, čiji je, kako je naveo, dugogodišnji čitalac, Dodik je najavio i pokretanje vlastitog podcasta s ciljem direktnije komunikacije s javnošću.