Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je u cijelosti odluku kojom je prethodnu Vladu Republike Srpske, na čijem je čelu bio Savo Minić, proglasio neustavnom. U objavljenom meritumu Ustavni sud BiH naveo je da je zapazio kako je u Narodnoj skupštini Republike Srpske 18. januara došlo do prihvatanja ostavke predsjednika Vlade RS, čime su se pravne okolnosti u međuvremenu izmijenile.
Ipak, Ustavni sud smatra da su ispunjeni svi uvjeti za meritorno odlučivanje, te da ima nadležnost da ocijeni ustavnost osporenih odluka za period njihovog važenja, odnosno od dana donošenja 2. septembra 2025. godine do njihovog stavljanja van snage 18. januara 2026. godine.
Šta nalaže Ustav BiH
U obrazloženju odluke Ustavni sud ukazuje da bi, u suprotnom, javne vlasti u Bosni i Hercegovini mogle donositi akte koji nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, a koji bi, iako su u određenom periodu proizvodili pravne posljedice, ostali izvan ustavnosudske kontrole samo zato što ih je sam donosilac naknadno stavio van pravne snage. Prema stavu Suda, takva praksa bila bi u suprotnosti s načelom vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH stoga konstatuje da su osporene odluke, koje su donesene na osnovu prijedloga lica koje za to nije bilo ovlašteno, u periodu od 2. septembra 2025. godine do 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu da je mandat Milorada Dodika kao predsjednika Republike Srpske prestao na osnovu odluke Suda BiH, kao institucije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud zaključuje da su osporene odluke u periodu njihovog važenja bile u suprotnosti i s članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.
S obzirom na to da su vlasti u Republici Srpskoj de facto priznale neustavno djelovanje, te da su 18. januara prihvatile ostavku Save Minića, odnosno kompletne Vlade RS, i potom imenovale novu vladu, Ustavni sud je u svojoj odluci dodatno naglasio jedan važan aspekt.
„Ustavni sud naglašava da ovom odlukom ne prejudicira pitanje ustavnosti akata koje je donijela Vlada Republike Srpske u periodu važenja osporenih odluka ukoliko takvo pitanje eventualno bude pokrenuto pred Ustavnim sudom“, navodi se u odluci.
Postupak CIK-a
U svjetlu ovakvog stava Ustavnog suda BiH, s pravnog aspekta se otvara pitanje zakonitosti i ustavnosti akata koje je Vlada RS donosila u tom periodu. Ipak, ostaje da se vidi hoće li pred Ustavnim sudom BiH biti pokrenuti pojedinačni zahtjevi za ocjenu njihove ustavnosti.
U konačnici, Ustavni sud BiH zaključuje da su osporene odluke u periodu od 2. septembra 2025. godine do 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti s članovima I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. Razlog za to leži u činjenici da su donesene na osnovu Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske, koju je Milorad Dodik donio 23. augusta 2025. godine, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. juna 2025. godine, na dan pravosnažnosti presude Suda BiH.
Kako je navedeno u odluci, pravna posljedica te presude bio je prestanak Dodikovog mandata predsjednika Republike Srpske, što je kasnije samo deklaratorno konstatirano u postupku koji je vođen pred Centralnom izbornom komisijom Bosne i Hercegovine.