U Bosni i Hercegovini ponovo se otvara jedno od najosjetljivijih političkih pitanja – državna imovina, zakoni koji godinama stoje u ladicama i veliki infrastrukturni projekti od strateškog značaja. Najnoviji povod za političke tenzije bila je inicijativa delegata u Domu naroda BiH Šefika Džaferovića da se aktivira Komisija za državnu imovinu, što je gotovo momentalno izazvalo burne reakcije.
Ubrzo nakon toga, lider HDZ-a Dragan Čović obratio se visokom predstavniku s zahtjevom da se ukine važeći zakon kojim se trenutno zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. Taj potez u javnosti je ponovo otvorio staro pitanje – zašto pojedini politički akteri uporno izbjegavaju donošenje jasnih pravila kada je riječ o imovini koja pripada državi.
Građani BiH već godinama svjedoče gotovo identičnom scenariju. Dok se u javnosti govori o evropskim integracijama, investicijama i vladavini prava, zakon o državnoj imovini nikada ne dobije konačnu formu. Iako je više puta bio predložen, redovno je zaustavljan u parlamentarnim procedurama, najčešće glasovima onih koji očigledno nemaju interes da se uvede red u ovu oblast.
Prema mišljenju brojnih analitičara, pravna neuređenost mnogima odgovara. U situaciji bez jasnog zakona lakše je manipulisati koncesijama, raspolagati zemljištem i zatvarati oči pred sumnjivim transakcijama. Istrage koje su se vodile širom zemlje, naročito u zapadnoj Hercegovini, ali i u drugim dijelovima BiH, dodatno su pojačale sumnje da otpor zakonima nije strah od administracije, već od odgovornosti.
U cijelu priču snažno se uklapa i projekat Južne plinske interkonekcije, jednog od najvažnijih energetskih projekata u državi, koji ima podršku Sjedinjenih Američkih Država i čija se vrijednost procjenjuje u milijardama eura. Investitori, međutim, ne žele ulagati u zemlju bez jasnog pravnog okvira, a bez saglasnosti Parlamenta BiH nema ni zakonitog raspolaganja državnom imovinom niti koncesija.
Upravo zbog toga raste pritisak da se zabrana raspolaganja državnom imovinom ukloni, što u dijelu javnosti izaziva bojazan da bi projekat mogao biti iskorišten za političke i privatne interese. Kao odgovor na takve strahove, dio stručnjaka predlaže alternativno rješenje – da Južna plinska interkonekcija krene iz srednje Bosne prema Hercegovini i dalje prema granici s Hrvatskom.
Takav pristup bi, prema njihovom mišljenju, projekt odmah povezao s postojećom plinskom mrežom prema Sarajevu i značajno smanjio prostor za političke opstrukcije i manipulacije. Iskustva iz prošlosti naučila su građane BiH da budu oprezni, jer su mnogi veliki projekti zapinjali upravo zbog uskih interesa pojedinaca.
Poruka koja se sve češće čuje iz javnosti prilično je jasna: bez zakona, bez saglasnosti Parlamenta i bez jasno definisanih pravila nema ni gradnje. Državna imovina mora ostati u funkciji svih građana Bosne i Hercegovine, a strateški projekti poput Južne plinske interkonekcije ne smiju postati sredstvo za ostvarivanje interesa privilegovanih krugova.