data-nosnippet>
KO ŠTITI OPTUŽENE? Slučaj Sanski Most otvorio ozbiljna pitanja o ulozi glavnog tužioca Kajganića
Dok se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine suočava s unutrašnjim sukobima, disciplinskim postupcima i sporovima među tužiocima, porodice žrtava ratnih zločina iz Sanskog Mosta i dalje čekaju pravdu. Najnoviji razvoj događaja, vezan za osumnjičenog Mileta Došenovića, dodatno je pojačao zabrinutost i otvorio niz ozbiljnih pitanja o funkcionisanju pravosuđa i odgovornosti njegovih najviših predstavnika.
Došenović, koji se dovodi u vezu sa ratnim zločinima nad logorašima iz Sanskog Mosta, nedavno je zaustavljen prilikom pokušaja prelaska granice sa Srbijom. Taj događaj izazvao je sumnje i strah među preživjelima i porodicama žrtava, koji se pitaju da li osumnjičeni imaju informacije o toku istraga i eventualnim optužnicama prije nego što pravosudne institucije poduzmu konkretne korake.
Zločin iz jula 1992: Smrt u kamionima bez zraka
Jedan od najtežih zločina vezanih za Sanski Most dogodio se u julu 1992. godine, kada je grupa logoraša, među kojima su bili Bošnjaci i Hrvati, prisilno transportovana prema Manjači. Nakon prethodnog zlostavljanja i torture, ukupno 66 zarobljenika ukrcano je u kamione u nehumanim uslovima.
Zbog ekstremne vrućine, nedostatka zraka i prenatrpanosti, 19 logoraša izgubilo je život tokom transporta, prije nego što su stigli na odredište. Njihova tijela kasnije su pronađena u masovnim grobnicama na lokalitetima kod ušća Dabra i tunela Dragoraj, što je ostavilo trajne posljedice na porodice i zajednicu.
Ovaj slučaj godinama predstavlja simbol sporosti pravosuđa i borbe žrtava za istinu i odgovornost.
Spor unutar Tužilaštva BiH dodatno usporio proces
Dodatnu kontroverzu izazvao je sukob između bivšeg postupajućeg tužioca Izeta Odobašića i glavnog tužioca Milanka Kajganića. Odobašić tvrdi da je optužnica protiv Došenovića bila spremna, ali da je njeno upućivanje Sudu BiH zaustavljeno, čime je, prema njegovim navodima, onemogućeno pokretanje sudskog postupka.
S druge strane, iz kabineta glavnog tužioca odbacuju te tvrdnje, navodeći da je optužnica bila pravno nedovoljno kvalitetna i da je pokušaj njenog slanja bio motivisan ispunjavanjem radne norme, a ne stvarnom spremnošću predmeta za sudski proces.
Ovakve međusobne optužbe dodatno su narušile povjerenje javnosti u institucije koje bi trebale osigurati pravdu za najteže zločine.
Pitanja o mogućem sukobu interesa dodatno uznemirila žrtve
Posebnu zabrinutost izazvale su informacije koje su iznijeli bivši logoraši, a koje se odnose na potencijalne ranije profesionalne veze između osumnjičenog Došenovića i glavnog tužioca Kajganića. Prema tim navodima, postavlja se pitanje da li je Došenović imao ulogu predavača tokom školovanja Kajganića na policijskoj akademiji.
Takve tvrdnje dodatno su pojačale zahtjeve za transparentnošću i jasnim odgovorima institucija, kako bi se otklonile sve sumnje u nepristrasnost pravosudnih postupaka.
Strah od curenja informacija i ometanja istrage
Pokušaj prelaska granice od strane osumnjičenog Došenovića, koji se dogodio u osjetljivom trenutku za predmet, otvorio je pitanje sigurnosti informacija unutar pravosudnog sistema.
„Ulazi se u sistem, mijenjaju se podaci, dojavljuje se ljudima da bježe. To je ometanje istrage i krivično djelo“, upozorava Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH.
Ovakve izjave dodatno su povećale zabrinutost među žrtvama i javnosti, koje očekuju efikasne i nepristrasne istrage.
Porodice žrtava traže odgovornost i pravdu
Za porodice ubijenih i preživjele logoraše, ovaj slučaj predstavlja više od pravnog postupka — riječ je o borbi za istinu, dostojanstvo i institucionalno priznanje patnje koju su pretrpjeli.
U međuvremenu, pojedini osumnjičeni i osobe povezane sa ovim događajima preminuli su bez sudskog epiloga, što dodatno pojačava osjećaj nepravde među žrtvama.
Pokrenuti su disciplinski postupci unutar pravosudnih institucija, ali porodice stradalih i dalje čekaju konkretne rezultate. Njihov osnovni zahtjev ostaje isti: da se odgovorni procesuiraju i da pravosuđe pokaže sposobnost da nepristrasno i odlučno vodi postupke za ratne zločine, bez obzira na položaj ili funkciju bilo koje osobe.