Novi tender za nabavku izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini izazvao je snažne polemike još prije nego što je donesena konačna odluka. U pitanju je posao vrijedan desetine miliona maraka, uz snažan politički i institucionalni značaj, jer se radi o tehnologiji koja će imati direktan utjecaj na proces identifikacije birača i brojanje glasova na narednim izborima.
Najniža cijena — najviše pitanja
Konzorcij domaćih kompanija Planet Soft iz Banje Luke, Katarina d.o.o. iz Mostara i Core d.o.o. iz Sarajeva, u partnerstvu s južnokorejskom kompanijom Miru Systems, dostavio je ponudu u iznosu od oko 57,7 miliona KM plus PDV. Njihova cijena gotovo je dvostruko niža od najskuplje pristigle ponude, što je odmah otvorilo niz pitanja u stručnoj i političkoj javnosti.
Razlika u iznosima među ponuđačima je značajna, a upravo ta razlika dodatno pojačava sumnje i traži detaljnu analizu tehničkih i finansijskih elemenata svake prijave.
Četiri ponude, različiti scenariji
Na tender su pristigle ukupno četiri ponude. Smartmatic d.o.o. Sarajevo, kompanija osnovana krajem 2025. godine, ponudila je 82,8 miliona KM, uz naknadni popust kojim je cijena smanjena na približno 74,5 miliona KM. Sarajevska Artco Group dostavila je ponudu od 79,8 miliona KM, dok je firma Provis iz Bijeljine ponudila najviši iznos — 104,1 milion KM.
Rokovi isporuke opreme i implementacije sistema kreću se između 90 i 180 dana, dok svi ponuđači nude garanciju u trajanju od pet godina. Ovi parametri dodatno će utjecati na konačnu procjenu isplativosti i održivosti sistema.
Politička dimenzija tendera
Posebnu osjetljivost cijelom postupku daje činjenica da su pojedini ponuđači dovođeni u vezu s političkim strukturama. Konzorcij Planet Soft, Katarina i Core u javnosti je povezivan s bliskim odnosima prema SNSD-u i HDZ-u, dok Smartmatic ima međunarodnu reputaciju, ali i ranije kontroverze u vezi s organizacijom izbora u pojedinim državama.
U takvom ambijentu logično se nameće pitanje — može li politički utjecaj imati presudnu ulogu u izboru tehnologije koja će brojati glasove građana?
Hibridni model glasanja
Tehnologija koja se planira nabaviti ne podrazumijeva potpuni prelazak na elektronsko glasanje, već kombinovani model. Birači bi se identificirali biometrijski, putem otiska prsta, dok bi se glasački listići i dalje popunjavali na papiru. Nakon ubacivanja u uređaj, listići bi se skenirali i automatski brojili, dok bi papirna verzija ostajala sačuvana kao sigurnosna garancija za eventualne provjere ili ponovno brojanje.
Pilot-projekti provedeni 2024. godine pokazali su da sistem tehnički može funkcionisati, ali su istovremeno ukazali na određene slabosti, posebno u segmentu kontrole nad podacima i softverskim rješenjima. Upravo ti aspekti dodatno zabrinjavaju stručnu javnost.
Prednosti modernizacije — ali i ozbiljni rizici
Uvođenje novih izbornih tehnologija može donijeti brojne benefite: brže i preciznije brojanje glasova, smanjenje administrativnih grešaka, pouzdaniju identifikaciju birača te veću transparentnost procesa.
Međutim, rizici su podjednako značajni. Ograničen pristup izvornom kodu softvera, zaštita osjetljivih podataka birača, mogućnost tehničkih grešaka ili manipulacija, kao i potencijalni politički pritisci, mogu ozbiljno narušiti povjerenje javnosti u izborni proces.
Stručnjaci upozoravaju da bez nezavisnog tehničkog audita, potpune transparentnosti ugovora i jasne kontrole nad implementacijom sistema, modernizacija može proizvesti suprotan efekat — umjesto jačanja povjerenja, otvoriti prostor za nove sumnje i političke sporove.
Upravo zbog toga, odluka o izboru ponuđača neće imati samo finansijsku dimenziju, već i dugoročne posljedice po legitimitet i kredibilitet izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.