ISTRAGA: Tramvajska dionica bez upotrebne dozvole – revizori još 2023. upozorili na problem sa strujom

Revizija još 2023. ukazala na probleme s napajanjem tramvajske pruge u Sarajevu

Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine u izvještaju o finansijskoj reviziji Kantona Sarajevo za 2023. godinu evidentirao je probleme na projektu rekonstrukcije tramvajske pruge, uključujući i poteškoće u vezi s napajanjem električnom energijom.

Prema podacima iz izvještaja, tokom novembra 2023. godine izdata je upotrebna dozvola za dio trase koji obuhvata određene segmente na području Novog Sarajeva. Radovi na jednoj od završnih sekcija okončani su krajem istog mjeseca, ali upotrebna dozvola za kompletan dio trase koji prolazi kroz općine Novo Sarajevo i Centar nije pribavljena do kraja godine. Kao razlog navedeni su tehnički problemi u vezi s napajanjem strujom.

Ovi podaci pokazuju da su poteškoće s elektroenergetskim sistemom evidentirane još 2023. godine. Budući da nakon te godine nije provedena nova revizija Ministarstva saobraćaja i Kantona Sarajevo, javnosti nije dostupna informacija da li je upotrebna dozvola za sporni dio trase naknadno pribavljena.

Izvještaj dodatno ukazuje na činjenicu da dozvole nisu izdavane za cijelu tramvajsku trasu kao jedinstven infrastrukturni objekat, već su pribavljane parcijalno, po općinama, iako se radi o jedinstvenom linijskom sistemu.

Status vlasništva i uloga GRAS-a

Revizija je konstatovala i da je Ministarstvo saobraćaja u septembru 2022. godine zaključilo sporazum s KJKP „GRAS“, kojim je ovom preduzeću, kao operateru, data saglasnost za korištenje tramvajske pruge u svrhu obavljanja javnog prijevoza.

Zakon o javnom prijevozu putnika u Kantonu Sarajevo precizno definiše šta obuhvata tramvajsku infrastrukturu. U tu infrastrukturu spadaju tramvajska stajališta, pruga, elektrovučne podstanice, kontaktna mreža, nosači i napojni kablovi, odnosno kompletan tehnički sistem koji omogućava funkcionisanje tramvajskog saobraćaja.

Odredbe zakona također propisuju da operater mora raspolagati potrebnom infrastrukturom za kvalitetno obavljanje prijevoza, kao i da je vlasnik infrastrukture odgovoran za održavanje kolosijeka i kontaktne mreže u sigurnom i voznom stanju.

Iz zakonskih definicija proizlazi da KJKP GRAS nije vlasnik obnovljene tramvajske pruge niti njenih ključnih segmenata, uključujući šine, kontaktnu mrežu i napojne kablove. Vlasništvo nad infrastrukturom zadržano je na Ministarstvu saobraćaja, odnosno Vladi Kantona Sarajevo.

Trolejbusi i ostala vozila nisu imovina preduzeća

Revizija je utvrdila i da su trolejbusi dati GRAS-u na korištenje bez naknade, na osnovu posebnog ugovora i više aneksa. To znači da se ova vozila ne vode kao osnovno sredstvo preduzeća, već su u vlasništvu Kantona Sarajevo.

Zakon definiše i trolejbusku infrastrukturu kao sistem koji obuhvata stajališta, podstanice, kontaktnu mrežu i napojne kablove. Investitor u ovu infrastrukturu, kao i u nabavku trolejbusa, novih tramvaja, autobusa i kombibusa, bila je Vlada Kantona Sarajevo putem Ministarstva saobraćaja.

Pravilnikom o projektovanju, građenju i održavanju tramvajske pruge u Kantonu Sarajevo detaljno je propisano šta sve čini prugu – od gornjeg i donjeg stroja, šina i pragova, do betonskih i kamenih podloga, kolosiječnog pribora i pratećih objekata. Ove odredbe odnose se i na postojeće i na novoprojektovane trase, što znači da će i buduća pruga Ilidža–Hrasnica biti u vlasništvu Kantona, odnosno Ministarstva saobraćaja, te ustupljena operateru na korištenje.

Model upravljanja i otvorena pitanja

Ovakav model podrazumijeva da GRAS ostaje operater javnog prijevoza, ali bez vlasništva nad novonabavljenim vozilima i infrastrukturom. Stara imovina i dalje se vodi na preduzeću, dok je nova infrastruktura u vlasništvu Kantona.

Vlada Kantona Sarajevo opredijelila se za takvo rješenje kako bi izbjegla dodatno opterećenje imovine GRAS-a i potencijalne hipoteke, te osigurala stabilnost sistema javnog prijevoza. Međutim, ovakav pristup otvorio je pitanja o dugoročnoj odgovornosti, upravljanju i transparentnosti, posebno u kontekstu javnog interesa i nadzora nad infrastrukturnim projektima.

Autor  je bivši ministar privrede Kantona Sarajevo Almir Bečarević.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *