data-nosnippet>
Godinama Viktor Orbán i Vladimir Putin nisu krili međusobno poštovanje i političku korist koju su izvlačili iz odnosa – kako u javnosti, tako i iza zatvorenih vrata. Prema procurjelim telefonskim razgovorima, Orbán je u jednom trenutku čak poručio ruskom predsjedniku: “Stojim vam na raspolaganju”.
Međutim, politički potres u Mađarskoj donio je dramatičan zaokret. Iz Kremlja je stigla hladna poruka nakon izbornog poraza Orbána, dok Moskva sada otvoreno pokazuje spremnost na saradnju s novim premijerom Péter Magyar.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva s „određenim zadovoljstvom“ gleda na Magyarovu spremnost na pragmatičan dijalog.
“Za sada možemo s određenim zadovoljstvom primijetiti, koliko razumijemo, njegovu (Magyarovu) spremnost na uključivanje u pragmatičan dijalog”, rekao je Peskov. “U ovom slučaju postoji obostrana spremnost s naše strane, a zatim ćemo se voditi konkretnim potezima nove mađarske vlade”.
Ipak, zanimljivo je da Moskva nije odmah čestitala Magyaru na izbornoj pobjedi. Umjesto toga, Peskov je jasno naglasio da Mađarska više nema poseban status, već se sada svrstava među „neprijateljske zemlje“, zajedno s ostatkom Europe, kako prenosi The Guardian.
Dan ranije, iz Kremlja je poručeno:
“Mađarska je donijela svoju odluku. Mi tu odluku poštujemo”.
Ovakav ton ukazuje na pokušaj Moskve da ublaži gubitak ključnog saveznika u Evropi. Analitičari primjećuju da je pristup sličan reakciji nakon pada Bashar al-Assad, kada se Kremlj brzo distancirao kako bi zadržao utjecaj kod novog vodstva.
U jednoj od najzvučnijih izjava, Peskov je dodatno relativizirao ranije odnose:
“Mi nikada nismo bili prijatelji s Orbánom”.
Istovremeno je naglasio da Rusija ostaje otvorena za izgradnju „dobrih i obostrano korisnih odnosa“ s Budimpeštom.
S druge strane, Magyar je već u prvim nastupima signalizirao da neće praviti nagle rezove u odnosima s Moskvom. Najavio je nastavak pragmatične politike, uključujući kupovinu ruske energije, ali uz pokušaj balansiranja odnosa sa Zapadom.
“Ne možemo promijeniti geografiju”, rekao je novinarima, naglašavajući potrebu za stabilnim energetskim rješenjima.
Mađarska i dalje u velikoj mjeri ovisi o ruskim energentima – više od 80 posto plina i nafte dolazi iz Rusije – što Moskvi ostavlja značajan utjecaj i u narednim godinama.
“Rusija će biti tu, Mađarska će biti ovdje. No pokušat ćemo diverzificirati”, poručio je Magyar.
Ipak, jasno je dao do znanja da neće igrati ulogu kakvu je Orbán imao u odnosima s Moskvom. Za razliku od svog prethodnika, novi premijer nedvosmisleno Rusiju vidi kao agresora u ratu u Ukrajini.
“Ako Vladimir Putin nazove, javit ću se”, rekao je. “Ako bismo razgovarali, mogao bih mu reći da bi bilo dobro završiti ubijanja nakon četiri godine i okončati rat”.
Ovakav stav predstavlja značajan zaokret u odnosu na Orbánovu politiku, koja je godinama išla u pravcu ublažavanja evropskog odgovora na rusku invaziju iz 2022. godine. Mađarska je pod njegovim vodstvom često blokirala pomoć Ukrajini, zalagala se za blaže sankcije i čak vetom zaustavila važan finansijski paket Evropske unije za Kijev.
Prema dostupnim informacijama, ruske obavještajne službe i mediji povezani s državom pokušavali su utjecati na izbore u korist Orbána. Međutim, promjena raspoloženja građana bila je vidljiva i na ulicama Budimpešta, gdje su se nakon izbora čuli povici: “Ruszkik, haza” (Rusi, kući).
Ovaj slogan vuče korijene iz mađarske revolucije 1956. godine i ponovo je oživio kao simbol otpora bliskim vezama s Moskvom.
Politički analitičar Alexander Baunov ocijenio je da je rezultat izbora ozbiljno upozorenje za Kremlj.
“U Moskvi je zaključak da su samo istinski autoritarni sustavi pouzdani partneri, a nade da bi Zapad jednog dana mogao nalikovati Rusiji su iluzorne”, rekao je Baunov.
Dodao je da ova lekcija nadilazi Mađarsku, upozoravajući i na nepouzdanost oslanjanja na političke figure poput Donald Trump.
“To je i podsjetnik da se ne treba previše oslanjati na figure poput Donalda Trumpa. On može nestati jednako iznenada kao što se i pojavio”, kazao je.
U ruskim analitičkim i vojnim krugovima sve se češće postavlja pitanje ima li Moskva dugoročnu strategiju ako politički vjetrovi na Zapadu krenu u nepovoljnijem smjeru.
“Pitam se postoji li za to pametan plan”, napisao je Fighterbomber, Telegram kanal povezan s ruskim vojnim zrakoplovstvom.
U konačnici, među ruskim komentatorima sve više prevladava stav da se u ratu u Ukrajini Rusija može osloniti isključivo na vlastite kapacitete.
“Ni Mađari, ni Slovaci, niti bilo tko drugi neće za nas probijati neprijateljske linije”, napisao je novinar lista Komsomolskaya Pravda, Alexander Kots, aludirajući i na slovačkog premijera Robert Fico.
“Do pete godine rata trebalo bi biti jasno da vanjski čimbenici imaju samo neizravan utjecaj na našu situaciju u Ukrajini”, zaključio je Kots.