Nakon povratka iz posjete Izraelu, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik održao je konferenciju za medije na kojoj je ponovo govorio o mogućnosti razdruživanja i preispitivanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Njegove izjave, u kojima je doveo u pitanje funkcionisanje zajedničkih institucija i ponovo zagovarao pravo Republike Srpske na otcjepljenje, izazvale su burne reakcije na političkoj sceni.
Među najglasnijim kritičarima bio je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je problematizirao i sam sadržaj Dodikove posjete Izraelu, ali i pravni osnov njegovog političkog djelovanja. Vukanović je postavio pitanje u kojem svojstvu je Dodik boravio u toj zemlji, podsjećajući na presudu Suda Bosne i Hercegovine koja, kako tvrdi, dovodi u pitanje njegovo obavljanje političkih funkcija.
– „Ne zna se ni koga je predstavljao tokom boravka u Izraelu. Nakon povratka održao je konferenciju na kojoj je ponovo pozvao na rušenje Dejtonskog sporazuma, što smatram izrazito štetnim potezom“, poručio je Vukanović.
On upozorava da retorika o razdruživanju i osporavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma može imati dugoročne i ozbiljne posljedice po Republiku Srpsku i položaj srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Posebno se osvrnuo na geopolitički kontekst Dodikove posjete Izraelu, podsjećajući da je ta država priznala nezavisnost Kosova i učestvovala u obilježavanju operacije Oluja. Prema njegovom mišljenju, takve okolnosti dodatno komplikuju poruke koje dolaze iz Banje Luke i mogu otvoriti nova pitanja u regionalnim odnosima.
Jedan od centralnih dijelova Vukanovićeve kritike odnosi se na ideju „raspakivanja Dejtona“. On smatra da bi eventualno otvaranje Daytona Peace Agreement moglo rezultirati suprotnim efektom od najavljenog.
– „U takvom scenariju Srbi bi mogli biti najveći gubitnici, dok bi eventualne koristi imali drugi politički akteri“, naveo je.
Vukanović je također sugerisao da iza Dodikovih javnih istupa možda postoje širi politički dogovori s međunarodnim faktorima, ali bez iznošenja konkretnih dokaza.
– „Javnost ima pravo znati da li postoje pregovori koji bi mogli rezultirati ustavnim promjenama“, dodao je.
Naglasio je i pravnu dimenziju cijelog slučaja, ističući da presuda Suda Bosne i Hercegovine protiv Dodika otvara pitanje legitimnosti njegovih političkih poruka i nastupa.
– „Ako po presudi ne može obavljati političke funkcije, postavlja se pitanje u čije ime govori i kakve posljedice takve izjave mogu proizvesti“, rekao je.
Dodik se nije detaljnije osvrtao na ove navode, ali je ponovio da ima legitimitet izabranog predstavnika Republike Srpske te da će nastaviti zastupati interese entiteta.
Oštra razmjena poruka dodatno je zaoštrila političku atmosferu u Bosni i Hercegovini. Analitičari upozoravaju da učestala retorika o razdruživanju i promjeni ustavnog poretka produbljuje nepovjerenje među političkim akterima i može dodatno usporiti reformske procese na evropskom putu države.