data-nosnippet>
Bugarska pred izborima: Radev favorit, Evropa oprezno prati mogući zaokret
Bivši vojni pilot i političar poznat po stavovima koji se u dijelu Evrope percipiraju kao bliski Rusiji, Rumen Radev, prema aktuelnim anketama vodi uoči parlamentarnih izbora u Bugarskoj. Njegov mogući dolazak na čelo izvršne vlasti izaziva zabrinutost u pojedinim evropskim krugovima, posebno zbog potencijalnog utjecaja na jedinstvo Evropske unije u vezi s ratom u Ukrajini.
Prema istraživanjima javnog mnijenja, Radev bi mogao osvojiti najveći broj glasova, ali se očekuje da za formiranje vlasti neće moći bez koalicionih partnera. Nakon što je napustio predsjedničku funkciju kako bi se aktivno uključio u borbu za izvršnu vlast, svoju kampanju zasnovao je na borbi protiv korupcije i političke nestabilnosti koja traje već nekoliko godina.
Fokus na unutrašnje probleme i borbu protiv korupcije
Radev u kampanji ističe potrebu za obračunom s oligarsima i, kako navodi, “lokalnim moćnicima” koji imaju snažan utjecaj u pojedinim dijelovima zemlje.
Njegova politička opcija Progressive Bulgaria trenutno ima oko 30 posto podrške birača, što je stavlja ispred stranke GERB bivšeg premijera Bojka Borisova.
Ipak, njegov politički kurs izaziva podijeljene reakcije. Radev je u više navrata pozivao na mirovne pregovore s Rusijom te odbacio mogućnost slanja vojne pomoći Ukrajini. Upravo zbog takvih stavova dio analitičara ga poredi s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, poznatim po blokiranju pojedinih odluka unutar Evropske unije.
U slučaju da preuzme vlast, postoji mogućnost da bi Radev koristio pravo veta kako bi usporio ili blokirao odluke koje se odnose na sankcije Rusiji ili pomoć Ukrajini.
Koalicije kao faktor ublažavanja politike
Uprkos zabrinutosti, politički analitičari smatraju da bi potreba za formiranjem koalicione vlade mogla utjecati na ublažavanje njegovih stavova.
Kao jedan od potencijalnih partnera spominje se proevropski blok We Continue the Change – Democratic Bulgaria, koji zagovara reforme, ali uz jasno opredjeljenje prema Evropskoj uniji i NATO savezu.
Spor oko utjecaja sa strane
Tokom predizborne kampanje otvoreno je i pitanje stranog utjecaja na izbore. Bugarska je u martu zatražila pomoć Evropske unije u suzbijanju ruskih dezinformacija na društvenim mrežama i internetskim platformama.
Radev se oštro usprotivio takvim potezima:
– Niko izvana ne može doći i govoriti nam za koga i šta ćemo glasati. O tome odlučujemo ovdje, mi Bugari
On ovaj zahtjev vidi kao pokušaj utjecaja na izborni proces, što dodatno produbljuje političke podjele u zemlji.
Podijeljeno biračko tijelo
Prema riječima Eveline Slavkove iz istraživačkog centra Trend, malo je vjerovatno da bi Radev povukao radikalne poteze koji bi Bugarsku direktno usmjerili prema Rusiji. Ističe da je tokom kampanje izbjegavao davati precizne odgovore o toj temi, što ostavlja prostor za različita tumačenja njegove politike.
S druge strane, dio birača u njemu vidi lidera koji može donijeti promjene i stabilnost. Posebno je primjetna podrška u ruralnim područjima.
– Vidim lidera koji može napraviti drastičnu promjenu i osigurati sigurnost ljudima
Izbori s velikim ulogom
Bugarska, sa oko 6,5 miliona stanovnika, već duže vrijeme suočava se s političkom nestabilnošću i izraženom percepcijom korupcije, zbog čega su ovi izbori od posebnog značaja.
Iako dio javnosti očekuje promjene, ostaje otvoreno pitanje hoće li eventualna pobjeda Radeva značiti politički zaokret prema Rusiji ili će Bugarska nastaviti svoj put unutar okvira Evropske unije i NATO saveza.
Upravo ta neizvjesnost čini ove izbore jednim od ključnih političkih trenutaka za budućnost zemlje, ali i šireg evropskog prostora.