data-nosnippet>
Kako se sukob na Bliskom istoku dodatno širi i ulazi u sve neizvjesniju fazu, u Sjedinjenim Američkim Državama pojavljuju se nove procjene koje ukazuju na moguće šire međunarodno uplitanje. Prema pisanju američkog lista The Washington Post, postoje navodi da Rusija Iranu dostavlja obavještajne informacije koje bi mogle pomoći Teheranu u planiranju potencijalnih napada na američke vojne ciljeve u regionu.
Moguće mete američkih vojnih objekata
Informacije dolaze iz američkih obavještajnih krugova. Tri zvaničnika upoznata sa procjenama tvrde da se radi o podacima koji uključuju i moguće lokacije američkih vojnih instalacija širom Bliskog istoka. Među potencijalnim metama, prema tim navodima, mogli bi se naći ratni brodovi i vojni avioni raspoređeni na više strateških tačaka u regionu.
Ako bi se takvi navodi potvrdili, to bi mogao biti prvi jasniji signal da se još jedna velika sila indirektno uključuje u sukob koji posljednjih dana poprima sve ozbiljnije razmjere. Takav razvoj događaja dodatno bi zakomplikovao ionako napetu geopolitičku situaciju.
Preciznost napada izaziva dodatna pitanja
Iako stvarni obim i priroda eventualne ruske pomoći još nisu zvanično potvrđeni, pojedini analitičari ukazuju na povećanu preciznost u nekim nedavnim iranskim operacijama.
Stručnjakinja za rusku vojsku Dara Massicot navela je da su napadi bili veoma selektivni, uključujući udare na radarske sisteme za nadzor velikog dometa te na centre za komandovanje i kontrolu. Prema njenoj procjeni, riječ je o ciljevima koji imaju značajan strateški značaj za vojnu infrastrukturu.
Massicot je također istakla da Iran raspolaže ograničenim brojem vojnih satelita, zbog čega bi dodatni obavještajni podaci mogli imati važnu operativnu vrijednost u planiranju i izvođenju vojnih operacija.
Oprezne reakcije iz Washingtona
Američke institucije za sada su vrlo suzdržane u komentarima. CIA i Pentagon nisu željeli javno govoriti o navodima iz obavještajnih procjena.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth, upitan o mogućoj ulozi Rusije i Kina u ovom kontekstu, kratko je izjavio da te zemlje „nisu pravi faktor“, izbjegavajući detaljnije komentare o procjenama američkih obavještajnih službi.
Istovremeno, pojedini američki zvaničnici navode da Kina, iako ima snažne ekonomske veze s Iranom, zasad ne pruža direktnu vojnu podršku niti aktivno učestvuje u sukobu.
Reakcije iz Moskve
S druge strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ranije je kritikovao poteze Sjedinjenih Američkih Država, podsjećajući da Washington već godinama pruža obavještajnu podršku Ukrajina u ratu protiv Rusije.
Aktuelna situacija pokazuje koliko su savremeni sukobi postali kompleksni. Granica između direktnog vojnog učešća i pružanja obavještajne podrške sve je nejasnija, dok velike sile nastoje zaštititi vlastite političke, vojne i ekonomske interese u nestabilnom regionu Bliskog istoka.