Peking zaprijetio EU kao nikad do sada: Ovo mijenja sve

Oštra poruka iz Pekinga: Kina zaprijetila EU zbog novog zakona, slijede li protumjere?

Kina je krajem aprila uputila Evropskoj uniji jednu od najdirektnijih trgovinskih prijetnji u posljednjih nekoliko decenija. Povod je najavljeni Zakon o ubrzanju industrije (IAA), koji Peking vidi kao ozbiljno ugrožavanje svojih ekonomskih interesa.

Ako Evropska unija nastavi s procedurom usvajanja ovog propisa, kineske vlasti poručuju da neće imati izbora „nego poduzeti protumjere radi zaštite legitimnih prava i interesa svojih kompanija“.

Iako ovakav razvoj događaja nije potpuno neočekivan, tajming i oštrina poruke jasno pokazuju da Peking situaciju shvata izuzetno ozbiljno.

Zakon „Made in Europe“ i nova pravila igre

Evropska komisija je 4. marta 2026. godine predstavila prijedlog uredbe IAA, koji je ubrzo dobio naziv zakon „Made in Europe“. Cilj je jačanje domaće industrije i smanjenje zavisnosti od stranih dobavljača.

Evropski povjerenik Stéphane Séjourné izjavio je da će zakon „stvarati radna mjesta usmjeravanjem novca poreznih obveznika prema evropskoj proizvodnji, smanjenjem ovisnosti i jačanjem ekonomske sigurnosti i suverenosti“.

Zakon obuhvata tri ključna sektora:

• čiste tehnologije
• automobilsku industriju
• energetski intenzivne industrije (čelik, aluminij i cement)

Prema predloženim pravilima, električni automobili koji koriste javnu podršku moraju biti sklopljeni unutar EU, uz najmanje 70 posto komponenti proizvedenih u državama članicama (bez baterije).

Za industrije poput čelika i aluminija uvode se minimalni pragovi niskougljičnog sadržaja od 25 posto, dok je za cement predviđen prag od pet posto.

Posebno osjetljiva tačka odnosi se na strane investicije. Zakon predviđa obavezni nadzor za ulaganja veća od 100 miliona eura iz zemalja koje kontrolišu više od 40 posto globalnih kapaciteta u određenom sektoru — kriterij koji, iako formalno ne imenuje Kinu, u praksi najviše pogađa upravo nju.

Cilj Evropske unije je povećati udio industrije u BDP-u sa 14,3 posto u 2024. na 20 posto do 2035. godine.

Zašto Bruxelles ubrzava donošenje zakona

Evropska industrija suočava se s ozbiljnim izazovima. Tokom 2024. i 2025. godine u automobilskom sektoru najavljeno je više od 100.000 otpuštanja, dok istraživanja pokazuju da oko polovine dobavljača razmatra smanjenje proizvodnje u Evropi.

Istovremeno, kineske kompanije imaju značajnu prednost zahvaljujući snažnoj državnoj podršci. Prema podacima OECD-a, kineske firme primaju višestruko veće subvencije u odnosu na konkurente iz drugih zemalja, uz dodatne pogodnosti poput povoljnih kredita.

Troškovi proizvodnje dodatno produbljuju razliku. Procjene pokazuju da je proizvodnja baterijskih ćelija u Kini između 20 i 35 posto jeftinija nego u Evropi.

Zatvaranje američkog tržišta za kineske proizvode dodatno povećava pritisak na Evropu, koja postaje ključna destinacija za kineske industrijske viškove.

Reakcija Pekinga: optužbe za diskriminaciju

Kinesko ministarstvo trgovine reagovalo je bez ublažavanja retorike. Njegov glasnogovornik izjavio je da IAA „nameće brojne restriktivne zahtjeve na strana ulaganja i može narušiti principe Svjetske trgovinske organizacije“.

Peking posebno kritikuje preferencijalni tretman proizvoda s oznakom „EU porijeklo“, ocjenjujući ga kao investicijsku barijeru i oblik „institucionalne diskriminacije“.

Kineska privredna komora pri EU upozorava da bi ovakav zakon mogao označiti zaokret ka protekcionizmu i ozbiljno narušiti trgovinske odnose između dvije strane.

Među glavnim zamjerkama izdvajaju se:

• ograničenja za strane investitore
• potencijalni pritisci na prijenos tehnologije
• restrikcije u javnim nabavkama

Nove carine i udar na kineske platforme

Dodatni pritisak dolazi iz odluke Vijeća EU da od 1. jula 2026. uvede fiksnu carinsku taksu od 3 eura na male pošiljke vrijednosti ispod 150 eura.

Mjera će biti na snazi do 2028. godine, kada se planira prelazak na standardne carinske tarife.

Obim promjena je ogroman. Samo tokom 2024. godine u EU je stiglo oko 4,6 milijardi takvih pošiljki, pri čemu je više od 90 posto dolazilo iz Kine.

Procjenjuje se da je veliki dio tih paketa bio strukturiran tako da izbjegne carinske obaveze.

Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis izjavio je da mjera „predstavlja važan korak ka osiguravanju jednakih uslova za evropske kompanije“, dok je povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič promjene opisao kao „najambiciozniju carinsku reformu od osnivanja carinske unije 1968.“.

Mogući odgovor Kine

Analitičari smatraju da Peking ne mora odmah posegnuti za direktnim sankcijama. Dovoljno je da promijeni poslovno okruženje za evropske kompanije kako bi izvršio pritisak.

Moguće mjere uključuju:

• ograničavanje pristupa kineskom tržištu
• regulatorne i poreske istrage
• promjene u državnim nabavkama

Razmatraju se tri scenarija razvoja situacije:

1. postizanje kompromisa kroz pregovore
2. usvajanje zakona uz kineske protumjere
3. slabljenje zakona pod pritiskom unutar EU

Borba za industrijsku budućnost

Proces usvajanja zakona tek predstoji i uključuje Evropski parlament i Vijeće EU, što ostavlja prostor za izmjene.

Međutim, suština sukoba već je jasna: Evropa pokušava zaštititi svoju industriju i radna mjesta, dok Kina nastoji očuvati pristup jednom od svojih najvažnijih tržišta.

Ono što se trenutno odvija između Bruxellesa i Pekinga daleko nadilazi običan trgovinski spor — riječ je o borbi za kontrolu nad industrijskom budućnošću Evrope.