Sukob na Bliski istok traje već jedanaesti dan, a razmjena napada između Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Irana sve više poprima oblik svakodnevne vojne eskalacije.
Izrael i Sjedinjene Američke Države izvode zračne udare na ciljeve na teritoriji Irana, dok Teheran odgovara raketnim i bespilotnim napadima usmjerenim prema Izraelu, ali i prema američkim vojnim bazama raspoređenim u arapskim državama regiona.
Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump šalje različite poruke o daljnjem toku sukoba. U pojedinim izjavama sugerira da bi rat mogao relativno brzo završiti, dok već u narednim nastupima dolaze oštrije poruke i nove prijetnje upućene Iranu.
Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da takve izjave ukazuju na nedostatak jasne strategije unutar američke administracije.
„To pokazuje da predsjednik Trump nema jasnu strategiju. Takve izjave ukazuju i na određeno razočaranje jer očekivana promjena režima u Iranu nije ostvarena“, rekao je Kovačević za hrvatske medije.
Prema njegovoj procjeni, krajnji cilj Izraela i Sjedinjenih Američkih Država mogao bi biti promjena vlasti u Iranu, ali ostaje nejasno na koji način i u kojem vremenskom okviru bi se takav scenarij mogao ostvariti.
Mogućnost “jugoslavenskog scenarija”
Kovačević upozorava da postoji i druga mogućnost razvoja događaja – scenario koji opisuje kao “jugoslavenski”, odnosno potencijalni raspad Irana na više teritorijalnih cjelina.
„Alternativni cilj mogao bi biti raspad Irana na više dijelova. Postoje naznake da je Amerika pokušala potaknuti Kurde na pobunu, što bi moglo voditi prema balkanizaciji zemlje“, smatra on.
Takav scenarij, prema njegovim riječima, mogao bi otvoriti niz novih sigurnosnih i političkih problema u već nestabilnom regionu.
Različiti pristupi u Washingtonu i Tel Avivu
Analitičar također ocjenjuje da izraelski premijer Benjamin Netanyahu ima jasno definisanu strategiju kada je riječ o sukobu s Iranom, dok Trump, prema njegovom mišljenju, prije svega pruža snažnu političku podršku izraelskim vojnim potezima.
Podsjeća i da korijeni današnje krize sežu u 2018. godinu, kada su Sjedinjene Američke Države odlučile povući se iz nuklearnog sporazuma s Iranom i ponovo uvesti ekonomske sankcije toj zemlji.
Geopolitička pozadina sukoba
U širem geopolitičkom kontekstu, Kovačević smatra da sukob nije samo vojni, već i dio šire borbe za kontrolu energetskih resursa i strateških ruta u regionu.
Takva situacija posebno pogađa Kina, koja je u velikoj mjeri zavisna od uvoza energenata iz tog dijela svijeta.
Ipak, analitičar procjenjuje da se Peking neće direktno uključivati u vojni sukob, već će pokušati iskoristiti situaciju kroz diplomatske i političke poteze, nastojeći izbjeći otvorenu konfrontaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Dok se sukob nastavlja, analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla imati šire posljedice po stabilnost regiona, ali i po globalna politička i energetska tržišta.