data-nosnippet>
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u svom redovnom izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija upozorio je na ozbiljnu političku i institucionalnu krizu u zemlji, ocijenivši da je sigurnosna situacija trenutno stabilna, ali i dalje veoma osjetljiva.
U izvještaju, o kojem će Vijeće sigurnosti raspravljati 12. maja, Schmidt navodi da Bosna i Hercegovina prolazi kroz period dubokih političkih podjela, institucionalnih blokada i pojačanih tenzija koje dodatno usporavaju reformske procese i evropski put države.
Posebno je ukazao na, kako navodi, sve izraženije političke opstrukcije koje otežavaju rad državnih institucija i narušavaju njihov kapacitet za donošenje ključnih odluka. Prema njegovoj ocjeni, domaći politički lideri nisu pokazali dovoljno spremnosti za kompromis i konstruktivan dijalog, zbog čega brojni važni procesi ostaju blokirani.
Schmidt je u izvještaju naglasio i važnost prisustva međunarodnih snaga EUFOR-a, ocijenivši da njihova uloga ostaje ključna za očuvanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Jedno od pitanja koje je posebno izdvojio jeste problem državne imovine. Upozorio je da neriješeni pravni odnosi već godinama predstavljaju ozbiljnu prepreku ekonomskom razvoju i realizaciji velikih infrastrukturnih projekata širom zemlje.
Govoreći o radu institucija, Schmidt je naveo da političke blokade u Parlamentarnoj skupštini BiH direktno utiču na usvajanje važnih zakona, uključujući i one koji su ključni za približavanje Evropskoj uniji. Istakao je da se zbog stalnih opstrukcija sve češće otvara pitanje funkcionalnosti države.
Značajan dio izvještaja odnosi se i na djelovanje predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Schmidt upozorava da zapaljiva retorika i poruke koje dovode u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine dodatno produbljuju političke i etničke podjele.
Kao posebno zabrinjavajuće naveo je narative o političkom povezivanju sa Srbijom, kao i insistiranje na konceptu “jedinstvenog srpskog naroda”. U izvještaju se spominju i ideje o mogućem teritorijalnom preuređenju zemlje, uključujući prijedloge o formiranju trećeg entiteta, za koje Schmidt smatra da dodatno podižu tenzije i nepovjerenje među narodima.
U sigurnosnom dijelu dokumenta osvrnuo se i na međunarodnu saradnju policijskih struktura Republike Srpske mimo državnih institucija, uključujući kontakte sa sigurnosnim strukturama Mađarske.
Izvještaj se bavi i ekonomskim pitanjima, pa Schmidt upozorava na finansijske sporove između entiteta, zastoje u radu Uprave za indirektno oporezivanje te probleme oko raspodjele sredstava od akciza, što direktno utiče na infrastrukturne projekte.
Posebno je ukazao i na tešku finansijsku situaciju BHRT-a, političke pritiske na novinare te neriješen status važnih državnih kulturnih institucija.
Na kraju izvještaja Schmidt upozorava da bi Bosna i Hercegovina, bez ozbiljnog političkog dijaloga, deblokade institucija i jasnog opredjeljenja za reforme, mogla ući u još dublju političku i institucionalnu krizu.