data-nosnippet>
SKANDALOZNO: Predmet o ratnim zločinima protiv Dragana Čovića godinama stajao bez pomaka
Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine godinama nije poduzelo ključne korake u predmetu koji se odnosi na navodne ratne zločine povezane s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, tvrde izvori upoznati s tim slučajem.
Prema dostupnim informacijama, predmet je formiran još 2016. godine, ali nije završio u Odjelu za ratne zločine, gdje bi prema prirodi slučaja trebao biti vođen. Umjesto toga, dodijeljen je tužiocu koji je u tom periodu radio u odjelu za borbu protiv terorizma. Riječ je o tužiocu Ćazimu Hasanspahiću, koji je kasnije premješten u odjel za organizirani kriminal.
Godine bez vidljivog napretka
Izvori navode da tokom gotovo deset godina u ovom predmetu nisu provedene značajnije istražne aktivnosti. Također se tvrdi da u određenom razdoblju predmet nije bio evidentiran ni u TCMS-u, elektronskom sistemu koji se koristi za upravljanje predmetima u pravosudnim institucijama.
U vrijeme kada je predmet formiran, Odjelom za ratne zločine u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine rukovodila je Gordana Tadić, koja je kasnije obavljala funkciju vršiteljice dužnosti glavne državne tužiteljice.
Dokument iz ratnog perioda
Prema navodima izvora, predmet je povezan s dokumentima koji su ranije objavljivani u medijima, a odnose se na događaje iz ratnog perioda u Bosni i Hercegovini.
Još 2013. godine objavljen je dokument iz arhive Haškog tribunala u kojem se spominje zahtjev upućen upravi zatvora da se određeni broj zatočenika angažira na poslovima u industrijskom kompleksu Soko u Mostaru.
U dokumentu datiranom 22. juna 1993. godine navodi se:
„Molim vas da nam za potrebe ZI Soko omogućite izuzimanje deset zatvorenika, a sa ciljem obavljanja određenih poslova – podizanje i postavljanje zaštitne ograde oko ZI Soko… Osiguranje zatvorenika će obavljati Funkcija sigurnosti ZI Soko Mostar.“
Dokument nosi potpis Dragana Čovića.
Svjedočenja bivših logoraša
Bivši zatočenici koji su tokom rata bili angažirani na poslovima u kompleksu Soko ranije su javno govorili o tom periodu. Prema njihovim svjedočenjima, pojedine grupe zatvorenika povremeno su izvođene iz logora kako bi obavljale različite radne zadatke u tom industrijskom kompleksu.
„Radio sam barem tri mjeseca u kompleksu Soko. Svako malo nas nekolicinu bi digli, radili bismo po potrebi“, kazao je jedan od bivših logoraša.
Otvorena pitanja o vođenju istrage
Informacije o ovom predmetu ponovo su otvorile pitanje načina na koji su vođene pojedine istrage u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o slučajevima koji se odnose na ratne zločine.
Za sada nije poznato zbog čega predmet godinama nije bio aktivnije procesuiran, niti kako je završio u nadležnosti tužioca koji u tom periodu nije bio raspoređen u Odjel za ratne zločine. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine se tim povodom još nije zvanično oglasilo.