OTKRIVENI DETALJI RAZGOVORA MOSKVE I WASHINGTONA: Ponuda koja je izazvala zabrinutost na Zapadu
Zvanična Moskva iznijela je prijedlog svojevrsne razmjene usluga sa Sjedinjenim Američkim Državama, prema kojem bi Kremlj obustavio dijeljenje obavještajnih informacija s Iranom. To bi uključivalo i podatke o preciznim koordinatama američkih vojnih sredstava na Bliskom istoku, ukoliko bi Washington zauzvrat prestao dostavljati obavještajne informacije Ukrajina o Rusiji.
Prema navodima izvora upoznatih s razgovorima, ruski izaslanik Kiril Dmitrijev iznio je ovu ponudu predstavnicima administracije Donald Trump – Steve Witkoff i Jared Kushner – tokom sastanka održanog prošle sedmice u Miami.
Isti izvori navode da su Sjedinjene Američke Države odbile takav prijedlog. Zbog osjetljivosti razgovora, sagovornicima je odobrena anonimnost, prenosi Politico.
Reakcije iz Evrope i zabrinutost saveznika
Sama činjenica da je ovakav prijedlog razmatran izazvala je nelagodu među evropskim diplomatama. Oni upozoravaju da bi Rusija mogla pokušati produbiti razdor između Evrope i SAD-a u osjetljivom trenutku za transatlantske odnose.
Predsjednik SAD-a Donald Trump dodatno je pojačao tenzije izražavajući nezadovoljstvo zbog odbijanja saveznika da pošalju ratne brodove u Ormuski moreuz. U oštroj poruci kritikovao je NATO partnere, nazvavši ih “KUKAVICAMA” i poručivši: “zapamtićemo ovo!“
Bijela kuća nije željela komentarisati ove navode, dok ruska ambasada u Washingtonu nije odgovorila na upite medija.
“Skandalozan prijedlog” i sumnje u stvarne namjere
Jedan diplomata Evropska unija opisao je ruski prijedlog kao “skandalozan”. Prema njegovim riječima, ovakav aranžman mogao bi dodatno učvrstiti sumnje da susreti između Witkoffa i Dmitrijeva ne vode stvarnom napretku ka miru u Ukrajini.
Umjesto toga, postoji bojazan da Moskva pokušava privući Washington u bilateralni dogovor velikih sila, pri čemu bi Evropa ostala po strani.
U međuvremenu, Kremlj je saopćio da su pregovori o Ukrajini, uz američko posredovanje, trenutno “na čekanju”.
Širi kontekst: Iran, obavještajni podaci i vojna saradnja
Prema dodatnim informacijama iz diplomatskih izvora, Rusija je Sjedinjenim Američkim Državama ponudila više prijedloga povezanih s Iranom, ali su svi odbijeni. Među njima je bio i prijedlog da se obogaćeni uranij iz Irana prebaci u Rusiju.
Od početka rata u Ukrajini, Moskva je značajno proširila vojnu i obavještajnu saradnju s Teheranom. Wall Street Journal ranije je izvijestio da Rusija Iranu dostavlja satelitske snimke i tehnologiju dronova, što je Kremlj odbacio kao “lažne vijesti”.
U intervjuu za Fox News, Donald Trump je nagovijestio moguću povezanost između razmjene obavještajnih podataka:
“možda malo pomaže njima Iranu, da, pretpostavljam, i verovatno misli da mi pomažemo Ukrajini, zar ne?”.
Ključna uloga obavještajnih podataka
Sjedinjene Američke Države i dalje dijele obavještajne informacije s Ukrajinom, iako su smanjile druge oblike podrške. Prošle godine Washington je nakratko obustavio tu saradnju nakon napetog sastanka u Ovalnom uredu između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimir Zelenski.
Taj potez izazvao je ozbiljne potrese među saveznicima i dodatno naglasio krhkost odnosa s Kijevom.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije je izjavio da “dvije trećine” vojnih obavještajnih podataka za Ukrajinu sada osigurava Francuska, pokušavajući ublažiti zabrinutost evropskih partnera.
Pritisak na savezništva i energetsko tržište
Razmjena obavještajnih podataka ostaje ključni stub američke podrške Ukrajini, posebno nakon što je administracija Donalda Trumpa obustavila većinu finansijske i vojne pomoći.
Istovremeno, Washington nastavlja isporučivati oružje putem NATO programa, u kojem saveznici finansiraju nabavku američkog naoružanja.
Dodatnu zabrinutost izazvala je odluka američke administracije da ublaži sankcije na rusku naftu kako bi smanjila pritisak na globalno tržište energenata. Taj potez naišao je na kritike pojedinih evropskih lidera, uključujući njemačkog kancelara Friedrich Merz.
Ova dešavanja dodatno potvrđuju da su odnosi velikih sila u fazi duboke neizvjesnosti, gdje svaka odluka može imati dalekosežne političke, sigurnosne i ekonomske posljedice.