Klimatska kriza sve jače pogađa Evropu: Raste broj smrtnih slučajeva zbog vrućine
Klimatske promjene sve snažnije utiču na Evropu, a najnoviji podaci ukazuju na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva. Prema izvještaju Lancet Countdown Europe Report 2026, broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama porastao je u čak 99,6 posto analiziranih evropskih regija.
Najizraženiji rast zabilježen je u južnoj Evropi, gdje pojedini dijelovi Španije, Italije, Grčke i Bugarske bilježe i do 120 dodatnih smrtnih slučajeva na milion stanovnika u poređenju s periodom iz 1990-ih godina. Evropski prosjek iznosi 52 dodatna smrtna slučaja na milion stanovnika.
Alarmantni trendovi širom kontinenta
U periodu od 2015. do 2024. godine gotovo sve posmatrane regije bilježe porast smrtnosti uzrokovane vrućinom u odnosu na referentni period 1991–2000. Posebno su pogođeni jug i jugoistok Evrope, uključujući Balkan, gdje su vrijednosti znatno iznad evropskog prosjeka.
Istočna Evropa također se suočava s ozbiljnim izazovima, naročito kada je riječ o starijoj populaciji. Tokom 2024. godine, osobe starije od 65 godina bile su u prosjeku izložene čak 34,5 dana toplotnih valova.
Austrija među pogođenim državama
U Austriji je situacija posebno izražena u istočnim dijelovima zemlje. Najveći porast smrtnosti bilježe vinogradarski i industrijski okruzi u Donjoj Austriji, kao i sjeverni i južni dijelovi Gradišća, gdje broj dodatnih smrtnih slučajeva dostiže i do 59 na milion stanovnika.
S druge strane, zapadni dijelovi zemlje pokazuju znatno blaže posljedice, što ukazuje na regionalne razlike u utjecaju klimatskih promjena.
Šire zdravstvene posljedice klimatskih promjena
Utjecaj klimatskih promjena ne ogleda se samo u porastu smrtnosti zbog vrućine. Produžene sezone polena dodatno opterećuju osobe koje pate od alergija, jer se početak sezone pomjera za jednu do dvije sedmice unaprijed.
Istovremeno, širenje komaraca povećava rizik od zaraznih bolesti. Rizik od denga groznice porastao je za čak 297 posto, dok se sve češće spominje mogućnost širenja bolesti poput malarije i groznice Zapadnog Nila na evropskom tlu.
„Klimatske promjene potaknute fosilnim gorivima predstavljaju sve veću prijetnju za sve više ljudi u Evropi“, upozorio je vodeći autor studije Joacim Rocklöv.
Energetska tranzicija i izazovi
Iako je udio obnovljivih izvora energije u 2023. godini porastao na 21,5 posto, stručnjaci upozoravaju da su izdvajanja za fosilna goriva i dalje izuzetno visoka. Samo u 2023. godini za ove svrhe izdvojeno je čak 444 milijarde eura.
Dodatni problem predstavlja činjenica da značajan dio „zelene“ energije dolazi iz biomase, čije sagorijevanje može povećati zagađenje zraka i negativno uticati na zdravlje ljudi.
Upozorenje za budućnost
Autori izvještaja ističu da će budući razvoj situacije u velikoj mjeri zavisiti od odluka koje se donose danas.
„Odluke koje donosimo danas odredit će koliko će Evropa biti sigurna sutra.“
Bez odlučnih mjera, dugoročnog planiranja i ozbiljnih ulaganja, zdravstvene i društvene posljedice klimatskih promjena mogle bi se dodatno pogoršati u narednim godinama.