
Ogromne naftne mrlje nastale nakon međusobnih napada američkih, izraelskih i iranskih snaga na energetska postrojenja i brodove u regionu Perzijskog zaliva postaju vidljive čak i iz svemira, što dodatno pojačava zabrinutost stručnjaka zbog mogućih dugoročnih posljedica po okoliš.
Stručnjaci upozoravaju da bi izlijevanje nafte moglo imati ozbiljan utjecaj na živote stanovništva koje živi uz obalu, ali i na osjetljive morske ekosisteme koji su već pod pritiskom. Posebno je ugrožen Perzijski zaliv, gdje se bilježe brojna zagađenja izazvana vojnim djelovanjima.
Prema dostupnim satelitskim snimcima od 7. aprila, uočena je naftna mrlja koja se proteže više od osam kilometara kroz Hormuški moreuz, u blizini iranskog ostrva Kešm. Ovaj strateški važan prolaz već godinama predstavlja jednu od ključnih tačaka globalne trgovine naftom, a svako zagađenje u tom području ima šire posljedice.
Nina Noel, portparolka Greenpeace Germany, izjavila je za CNN da je do izlijevanja došlo nakon što je iranski brod „Šahid Bageri“ pogođen u napadu američkih snaga krajem februara.
Situacija je dodatno eskalirala kod ostrva Lavan, gdje su satelitski snimci zabilježili novo izlijevanje nafte nakon napada na obližnje naftno postrojenje 7. aprila. Na društvenim mrežama pojavili su se i videosnimci velikog požara u jednoj od iranskih rafinerija, što dodatno potvrđuje razmjere štete.
Vim Zvajnenburg iz holandske organizacije PAX, koja prati posljedice sukoba u Zalivu, upozorio je na ozbiljnost situacije.
„velika ekološka vanredna situacija“.
Prema njegovim navodima, oštećenja su zabilježena na najmanje pet lokacija na ostrvu Lavan, dok se nafta već širi prema koralnom ostrvu Šidvar, koje se nalazi oko kilometar i po istočno i ima status zaštićenog područja. Iako nenaseljeno, ovo ostrvo predstavlja važno stanište za brojne vrste, uključujući morske kornjače i ptice.
Satelitski snimci dodatno pokazuju prisustvo naftnih mrlja i u blizini obale Kuvajta, gdje je također zabilježena šteta nakon napada na energetska postrojenja. Iranska Revolucionarna garda ranije je saopćila da su ti napadi izvedeni kao odgovor na udare na iransku petrohemijsku infrastrukturu.
„– U najgorem scenariju, ova izlivanja nafte mogla bi imati posljedice po hiljade ljudi, naročito one koji žive duž obale Irana, uključujući kontaminaciju ribe od koje zavise za prihod i ishranu – rekao je Zvajnenburg.“
Osim direktnog utjecaja na lokalno stanovništvo, stručnjaci upozoravaju i na ozbiljne prijetnje za morski svijet. Životinje poput kornjača, delfina i kitova posebno su osjetljive na zagađenje, jer mogu progutati naftu ili ostati zarobljene u njoj.
Dodatni problem predstavlja mogućnost da nafta ugrozi rad postrojenja za desalinizaciju, koja su ključna za snabdijevanje pitkom vodom u regionu. Procjenjuje se da od tih sistema zavisi gotovo 100 miliona ljudi, što potencijalnu krizu čini još ozbiljnijom.
Iako je u ovom trenutku teško precizno procijeniti ukupnu štetu, stručnjaci upozoravaju da bi situacija mogla eskalirati ukoliko dođe do novih napada na tankere ili naftnu infrastrukturu.
Prema podacima Greenpeacea Njemačka, u vodama Zaliva trenutno se nalazi oko 75 velikih tankera koji zajedno prevoze gotovo 19 milijardi litara sirove nafte, što dodatno povećava rizik od još većih ekoloških incidenata.
data-nosnippet>

https://shorturl.fm/nRI2k