Pitanje zabrane raspolaganja državnom imovinom u Bosni i Hercegovini godinama predstavlja jedno od ključnih otvorenih političkih i pravnih pitanja, koje direktno utiče na razvoj lokalnih zajednica i realizaciju infrastrukturnih projekata širom zemlje.
Ova tema ponovo je dospjela u fokus nakon sve glasnijih zahtjeva za njenim hitnim rješavanjem, dok istovremeno raste zabrinutost da bi postojeći pravni okvir mogao dodatno usporiti investicije i ekonomski napredak, posebno u Federaciji BiH gdje se odluke visokih predstavnika dosljedno provode.
Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom na snazi je još od 2005. godine, kada ju je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Odluka je dodatno proširena 2022. godine od strane Christiana Schmidta, što je, prema ocjenama dijela stručne javnosti, dodatno zakomplikovalo situaciju na terenu.
“Protekom vremena kao što vidimo ne samo da je ona izgubila svoj smisao nego je postala i štetna, a pogotovo štetu trpe lokalne zajednice koji bi i trebale biti nositelji svojinskih prava na državnoj imovini. A koja bi se opet koristila za njihov gospodarski, ekonomski i infrastrukturni razvoj. Jedno od rješenja koje bi sigurno bilo možda i najbolje je kada bi OHR povukao svoju zabranu”, kazao je pravnik Damir Sakić.
Sličnog je stava i dio lokalnih zvaničnika, koji upozoravaju na konkretne posljedice ovakvog pravnog okvira u svakodnevnom životu građana.
“Cesta, voda, odvodnja, sve ono što je bitno za život ljudi i svaka druga infrastruktura, praktično su nama vezane ruke, ne možemo neophodno ništa po tom pitanju uraditi, a neophodno je da se radi. Drugi značajniji problem je gospodarstvo, kada je ono u pitanju državna imovina koja je zapuštena, nitko o njoj ne vodi računa, u konačnici je treba privesti namjeni”, naveo je gradonačelnik Kiseljaka Mladen Mišurić Ramljak.
U međuvremenu, iz Ureda visokog predstavnika poručeno je da rješenje ovog pitanja treba doći kroz dogovor domaćih političkih aktera. Međutim, duboke razlike u stavovima dodatno usložnjavaju situaciju – dok jedni smatraju da je pitanje državne imovine riješeno Dejtonskim sporazumom i da pripada entitetima, drugi insistiraju na tome da ona treba ostati u vlasništvu države.
“Između ta dva tako čvrsta stava, najviše ispaštaju lokalne zajednice, a ispašta i sama državna imovina, koja se krči, koja nestaje, kojom se svaki dan raspolaže, a ni da država, ali ni većina njenih građana od toga nema koristi kakvu bi trebala imati”, objašnjava Sakić.
Praktične posljedice ovakvog stanja sve su vidljivije. Lokalne vlasti nerijetko odustaju od projekata zbog pravne nesigurnosti, a pojedini infrastrukturni zahvati ostaju nedovršeni ili blokirani zbog nemogućnosti dobijanja potrebnih dozvola.
“Mi smo tu bez građevinske dozvole za koju se nitko ne usudi izdati je. Dakle to je jedan mali primjer. Nikome ne smeta što je nanovo izgrađeno nešto što je postojalo desetljećima tu”, istakao je Mišurić Ramljak, navodeći konkretan primjer problema na terenu.
Zbog svega navedenog, Bosna i Hercegovina ostaje u specifičnoj situaciji u kojoj lokalne zajednice ne mogu u potpunosti koristiti resurse na svom području za razvoj, dok građani, između ostalog, nemaju mogućnost kupovine određenih zemljišta u državnom vlasništvu radi izgradnje.
U političkom kontekstu, pitanje državne imovine dodatno se zaoštrava. Pojedini politički akteri traže hitno ukidanje zabrane, navodeći da bi to omogućilo pokretanje velikih investicionih projekata. S druge strane, kritičari upozoravaju da bi takvi potezi mogli otvoriti prostor za zloupotrebe i privatizaciju vrijednih resursa.
Posebnu pažnju izazivaju planovi za izgradnju solarnih elektrana na području Hercegovine, gdje bi ukidanje ograničenja moglo ubrzati dodjelu koncesija i realizaciju projekata na velikim površinama zemljišta.
Istovremeno, dio nevladinog sektora upozorava da iza priče o investicijama postoji rizik od trajnog preuzimanja državnih resursa u korist uskog kruga interesnih grupa, što dodatno produbljuje nepovjerenje i političke tenzije.
U odsustvu političkog dogovora, pitanje državne imovine ostaje otvoreno, a posljedice trenutnog stanja, kako upozoravaju sagovornici, mogle bi biti sve izraženije u narednom periodu.