PULJIĆEV GOVOR O TREĆEM ENTITETU ZAPALIO MREŽE: Reakcije ne prestaju

PULJIĆ O ZAGREBAČKOJ KONFERENCIJI: “Nisam znao šta će biti tema”

Izjava vrhbosanskog nadbiskupa u miru kardinala Vinko Puljić o konferenciji održanoj u Zagrebu, na kojoj je predstavljena karta mogućeg trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, izazvala je brojne reakcije u javnosti.

Govoreći o svom učešću na tom skupu, Puljić je istakao da unaprijed nije bio upoznat sa sadržajem i temama konferencije.

“Nisam pitao o čemu će biti riječ. Kada sam vidio teme, govorio sam ono što mislim. Međutim, ljudi često posmatraju kontekst, a ne ono što sam zaista rekao”, naveo je Puljić.

Naglasio je da se još od ratnog perioda protivi teritorijalnim podjelama Bosne i Hercegovine zasnovanim na etničkim principima.

“Od samog početka bio sam protiv entiteta jer smatram da se time legalizira etničko čišćenje. Po moralnom principu to ne mogu podržati”, rekao je Puljić.

Izborni sistem i pitanje “legitimnog predstavljanja”

Govoreći o političkim odnosima u BiH, Puljić je ocijenio da dugogodišnje nerješavanje pitanja izmjena izbornog sistema dodatno produbljuje političke nesuglasice među narodima.

Prema njegovom mišljenju, Hrvati bi trebali imati mogućnost da biraju svoje političke predstavnike, jer bi se time smanjile tenzije koje se godinama povezuju s pričama o trećem entitetu.

“Ako Hrvati biraju svog predstavnika, onda ne bi ni dolazilo do priče o trećem entitetu”, rekao je Puljić.

Komentarišući različite teritorijalne prijedloge koji su se ranije pojavljivali u javnosti, naveo je kako smatra da su pojedine ideje teško politički provodive te da bi mogle izazvati dodatne podjele unutar zemlje.

Prijedlog regionalnog uređenja BiH

Puljić je podsjetio i na ranije prijedloge regionalnog uređenja Bosne i Hercegovine, koji su bili zasnovani na decentralizaciji države sa centrima u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu i Mostaru.

Kako je pojasnio, cilj takvog modela bio je spriječiti mogućnost preglasavanja i osigurati ravnotežu među konstitutivnim narodima, ali taj koncept nikada nije dobio potrebnu političku podršku.

“Niko nas nije podržao. Ideja je bila regionalni pristup koji bi onemogućio dominaciju jednog naroda nad drugim”, rekao je.

O kandidatima i političkim odnosima

Govoreći o kandidatima za najviše državne funkcije, Puljić je poručio da politički legitimitet trebaju imati oni kandidati koje predlažu hrvatske političke stranke.

Posebno je kritikovao način izbora pojedinih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, navodeći da takav model već godinama izaziva političke sporove među narodima u zemlji.

Upozorenje na demografski pad

Puljić je upozorio i na kontinuiran pad broja katolika i Hrvata u Bosni i Hercegovini, navodeći da su pojedine biskupije izgubile značajan dio prijeratnog stanovništva.

Prema njegovim riječima, građani ne napuštaju zemlju isključivo zbog ekonomskih razloga, već i zbog dugotrajnih političkih tenzija i osjećaja nesigurnosti.

“Ljudi su umorni od stalnih političkih prepucavanja i osjećaja da nema stabilnosti”, zaključio je Puljić.

PULJIĆ O ZAGREBAČKOJ KONFERENCIJI: “Nisam znao šta će biti tema”

Izjava vrhbosanskog nadbiskupa u miru kardinala Vinko Puljić o konferenciji održanoj u Zagrebu, na kojoj je predstavljena karta mogućeg trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, izazvala je brojne reakcije u javnosti.

Govoreći o svom učešću na tom skupu, Puljić je istakao da unaprijed nije bio upoznat sa sadržajem i temama konferencije.

“Nisam pitao o čemu će biti riječ. Kada sam vidio teme, govorio sam ono što mislim. Međutim, ljudi često posmatraju kontekst, a ne ono što sam zaista rekao”, naveo je Puljić.

Naglasio je da se još od ratnog perioda protivi teritorijalnim podjelama Bosne i Hercegovine zasnovanim na etničkim principima.

“Od samog početka bio sam protiv entiteta jer smatram da se time legalizira etničko čišćenje. Po moralnom principu to ne mogu podržati”, rekao je Puljić.

Izborni sistem i pitanje “legitimnog predstavljanja”

Govoreći o političkim odnosima u BiH, Puljić je ocijenio da dugogodišnje nerješavanje pitanja izmjena izbornog sistema dodatno produbljuje političke nesuglasice među narodima.

Prema njegovom mišljenju, Hrvati bi trebali imati mogućnost da biraju svoje političke predstavnike, jer bi se time smanjile tenzije koje se godinama povezuju s pričama o trećem entitetu.

“Ako Hrvati biraju svog predstavnika, onda ne bi ni dolazilo do priče o trećem entitetu”, rekao je Puljić.

Komentarišući različite teritorijalne prijedloge koji su se ranije pojavljivali u javnosti, naveo je kako smatra da su pojedine ideje teško politički provodive te da bi mogle izazvati dodatne podjele unutar zemlje.

Prijedlog regionalnog uređenja BiH

Puljić je podsjetio i na ranije prijedloge regionalnog uređenja Bosne i Hercegovine, koji su bili zasnovani na decentralizaciji države sa centrima u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu i Mostaru.

Kako je pojasnio, cilj takvog modela bio je spriječiti mogućnost preglasavanja i osigurati ravnotežu među konstitutivnim narodima, ali taj koncept nikada nije dobio potrebnu političku podršku.

“Niko nas nije podržao. Ideja je bila regionalni pristup koji bi onemogućio dominaciju jednog naroda nad drugim”, rekao je.

O kandidatima i političkim odnosima

Govoreći o kandidatima za najviše državne funkcije, Puljić je poručio da politički legitimitet trebaju imati oni kandidati koje predlažu hrvatske političke stranke.

Posebno je kritikovao način izbora pojedinih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, navodeći da takav model već godinama izaziva političke sporove među narodima u zemlji.

Upozorenje na demografski pad

Puljić je upozorio i na kontinuiran pad broja katolika i Hrvata u Bosni i Hercegovini, navodeći da su pojedine biskupije izgubile značajan dio prijeratnog stanovništva.

Prema njegovim riječima, građani ne napuštaju zemlju isključivo zbog ekonomskih razloga, već i zbog dugotrajnih političkih tenzija i osjećaja nesigurnosti.

“Ljudi su umorni od stalnih političkih prepucavanja i osjećaja da nema stabilnosti”, zaključio je Puljić.

1 Comment

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *