Sve glasnije spekulacije o mogućem dolasku novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini otvorile su pitanje koje posljednjih dana izaziva veliku pažnju političke i pravne javnosti – može li eventualna promjena u vrhu OHR-a utjecati na jedan od najvažnijih sudskih procesa u zemlji, uključujući i presudu Miloradu Dodiku.
Posebnu pažnju izazvale su tvrdnje pravnog eksperta dr. Milana Blagojevića, koji smatra da bi eventualno ukidanje krivičnog djela koje je nametnuo Christian Schmidt moglo pokrenuti potpuno novu pravnu i političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Spekulacije o novom visokom predstavniku
U političkim krugovima već sedmicama se govori o mogućnosti da bi Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira mogao imenovati novog visokog predstavnika.
Prema pojedinim navodima koji kruže javnim prostorom, među prvim potezima novog međunarodnog zvaničnika moglo bi se naći i poništavanje Schmidtovih izmjena Krivičnog zakona BiH, uključujući odredbu koja se odnosi na neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Upravo na osnovu tog krivičnog djela donesena je presuda Miloradu Dodiku, zbog čega se sve češće postavlja pitanje kakve bi pravne posljedice mogla izazvati eventualna promjena zakonskog okvira.
Blagojević vidi dva moguća razvoja događaja
Dr. Milan Blagojević smatra da postoje dva moguća scenarija nakon eventualnog imenovanja novog visokog predstavnika.
Prvi podrazumijeva da ga imenuje isključivo Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, bez potvrde Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Drugi scenario uključuje i saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a.
Blagojević tvrdi da bi prvi scenario posebno otvorio pitanje političke dosljednosti Milorada Dodika, imajući u vidu njegove ranije stavove o legitimitetu visokog predstavnika.
– U prvom slučaju Dodik bi, ne prvi put, pokazao svoju pravu prirodu – jedno vrijeme tvrditi da nema visokog predstavnika ako njegovo imenovanje nije odobrio Savjet sigurnosti UN-a, a zatim odustati od toga i prihvatiti takvog visokog predstavnika ako će poništiti Schmidtovo krivično djelo ili, još bolje za Dodika, i presudu Suda BiH i odluku Ustavnog suda BiH – rekao je Blagojević.
Njegove tvrdnje dodatno su otvorile raspravu o tome koliko međunarodni politički procesi mogu utjecati na domaće pravosuđe i političku stabilnost zemlje.
Pitanje pravnog legitimiteta
Blagojević smatra da ni eventualna potvrda novog visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija ne bi automatski otklonila sve pravne dileme.
Prema njegovom tumačenju, pitanja zakonitosti međunarodnih odluka ne bi trebala rješavati politička tijela, nego prije svega Međunarodni sud pravde.
Poziva se na odredbe Povelje Ujedinjenih nacija i Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, tvrdeći da bi svako novo poništavanje odluka moglo proizvesti dodatne pravne sporove i političke sukobe.
Kritike na račun Ustavnog suda BiH
U svojoj analizi posebno se osvrnuo na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, navodeći da još nije donesena odluka o zahtjevu zastupnika iz Narodne skupštine Republike Srpske koji traže ocjenu ustavnosti Schmidtovih izmjena Krivičnog zakona.
– Pitanje je to o kojemu je Ustavni sud BiH do sada odlučio bezbroj puta, rekavši svaki put da OHR navodno ima pravo nametati zakone, uključujući i krivični zakon. Međutim, sud mjesecima namjerno neće da odluči, što upućuje na ozbiljnu sumnju da je i do njega stigao glas koji mu je rekao: nemoj odlučivati, sačekaj novog visokog predstavnika – rekao je Blagojević.
Ovakve tvrdnje izazvale su brojne reakcije jer sugerišu mogućnost političkog kalkulisanja unutar pravosudnih institucija.
Finansijski detalji izazvali dodatnu pažnju
Blagojević je u svom tekstu otvorio i pitanje budžetskih izdvajanja u Republici Srpskoj, navodeći da je tokom 2025. godine sa računa predsjednika entiteta isplaćeno više od 60 miliona konvertibilnih maraka pod stavkom „ostali nespomenuti rashodi“.
Dodao je da je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske dala pozitivno mišljenje na takve finansijske izvještaje, bez detaljnog obrazloženja gdje je novac utrošen.
Očekivanje raspleta
Na kraju analize Blagojević iznosi tvrdnju da bi cijeli proces mogao završiti tako što Ustavni sud Bosne i Hercegovine više neće ni odlučivati o Schmidtovim odlukama.
– Ustavni sud BiH čeka da novi visoki predstavnik poništi Schmidtovo krivično djelo, nakon čega će formalno reći da je time otpao osnov za njegovo odlučivanje. I time će svi vuci biti siti, a narod (ovce) na broju – rekao je Blagojević.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada su političke tenzije u Bosni i Hercegovini ponovo pojačane, a pitanje uloge OHR-a i međunarodne zajednice sve češće u središtu političkih sukoba i javnih rasprava.