Pitanje reforme Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i dalje izaziva duboke političke podjele među domaćim akterima, dok različite stranke i politički predstavnici nude potpuno suprotna rješenja kada je riječ o izboru predstavnika konstitutivnih naroda.
Kako navodi RTV HB, rasprava o izmjenama izbornog zakonodavstva već godinama ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji, a izostanak dogovora dodatno opterećuje odnose među političkim partnerima i usporava funkcionisanje institucija.
U prilogu se ističe da zahtjevi za izmjenama Izbornog zakona ne dolaze isključivo iz hrvatskih političkih stranaka, nego se temelje i na određenim odlukama domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija koje se odnose na pitanje legitimnog političkog predstavljanja.
Raguž: Problem je mnogo dublji od Izbornog zakona
Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž smatra da se suština problema ne može svesti samo na tehničke izmjene izbornog sistema.
„Ustavno-pravna neravnopravnost hrvatskog naroda je posljedica, dok je uzrok nepostojanje konsenzusa o konceptu BiH kao države. Očigledno je da okolnosti nameću zaključak kako je ovakva BiH neodrživa, a cijenu plaća najmalobrojniji konstitutivni narod“, izjavio je Raguž.
Prema njegovim riječima, političke nesuglasice u Bosni i Hercegovini posljedica su dugogodišnjeg nepostojanja zajedničkog dogovora o unutrašnjem uređenju države i odnosima među konstitutivnim narodima.
Upozorenja na produbljivanje političke krize
U prilogu se navodi da pitanje legitimnog političkog predstavljanja i dalje ostaje jedno od ključnih spornih pitanja na političkoj sceni Bosne i Hercegovine.
Politolog Danijel Vidović podsjetio je da su ranije postojali politički dogovori koji su uključivali princip legitimnog predstavljanja.
„Sjetimo se da su 2013. godine u Briselu svi potpisali legitimno političko predstavljanje“, rekao je Vidović.
Sagovornici u prilogu smatraju da dio odgovornosti za dugotrajnu političku krizu snosi i međunarodna zajednica, za koju tvrde da je godinama podržavala određene političke modele u Bosni i Hercegovini.
Vidović upozorava da bi nastavak postojećeg stanja mogao dodatno produbiti političke podjele i institucionalne blokade.
„Legitimno je zastupati stav da takvo stanje zahtijeva alternativu – bilo kroz preustroj s federalnim jedinicama s hrvatskom većinom ili kroz druga politička rješenja ukoliko se ovakvo stanje nastavi“, naveo je Vidović.
Političke rasprave o reformi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine tako i dalje ostaju bez konkretnog dogovora, dok različite političke opcije insistiraju na potpuno različitim modelima budućeg uređenja države i načina izbora političkih predstavnika.