Više od 102 hiljade građana Bosne i Hercegovine od 1996. godine do kraja 2025. odreklo se bh. državljanstva, a mnogi od njih sada bi mogli lakše vratiti pasoš Bosne i Hercegovine zahvaljujući prijedlogu izmjena zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru.
Prema dostupnim podacima, ukupno 102.318 osoba odreklo se državljanstva Bosne i Hercegovine, a svaka od njih za ispis iz državljanstva morala je izdvojiti gotovo 900 konvertibilnih maraka.
Olakšan povrat državljanstva BiH
Inicijativu za izmjene zakona pokrenuo je zastupnik Jasmin Imamović, koji smatra da je postojeći sistem nepravedan prema ljudima koji su se ranije morali odreći bh. državljanstva kako bi riješili egzistencijalna pitanja u drugim državama.
Predložene izmjene odnose se upravo na osobe koje su se odrekle državljanstva Bosne i Hercegovine radi sticanja državljanstva druge zemlje, a sada žele ponovo dobiti bh. pasoš.
Imamović upozorava da sadašnji zakon te građane tretira kao osobe koje prvi put podnose zahtjev za državljanstvo, iako su ranije već bili državljani Bosne i Hercegovine.
– Kao neko ko nije mogao BiH naći na karti, a morali su se odreći državljanstva da bi riješili egzistenciju tamo gdje su. To je licemjerno. Svi govore “odoše nam mladi, ode nam radna snaga”, a s druge strane podignut je zid koji je teško preskočiti. De facto, zakon jedva dopušta povrat državljanstva onome ko želi da ga vrati – rekao je Imamović.
Novi uslovi za povrat državljanstva
Prema prijedlogu izmjena zakona, osobe koje su ranije posjedovale državljanstvo Bosne i Hercegovine morale bi ispuniti znatno manje uslova za njegov povratak.
Jedan od ključnih kriterija bio bi dokaz da osoba nije osuđivana za teža krivična djela počinjena s umišljajem.
Na taj način procedura bi bila pojednostavljena i znatno brža nego prema postojećim pravilima, koja podrazumijevaju višegodišnje čekanje i dodatne administrativne prepreke.
Imamović smatra da Bosna i Hercegovina mora razviti ozbiljnu strategiju povratka dijaspore i ukloniti prepreke koje ljude odvraćaju od povratka.
– Zadnjih desetak godina otišlo nam je više od 100 hiljada ljudi. Moramo im poslati poruku da se vrate. Ljudi žele pokrenuti biznis, a moraju čekati tri godine. Ko danas ima vremena čekati tri godine – poručio je.
Podrška organizacija koje rade s dijasporom
Inicijativu je podržala i predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Zukić, koja smatra da je dosadašnji odnos prema ljudima iz dijaspore bio nepravedan.
– Drago mi je da se politika stavila u zaštitu građana. Mnogi nisu mogli ispuniti postojeće uslove, posebno čekanje od tri godine. Bio je to maćehinski odnos prema ljudima. Nadamo se da će sada dobiti jasnu poruku da su dobrodošli – rekla je Zukić.
Dodala je da njihova organizacija pokreće portal pod nazivom „Povratak u domovinu“, putem kojeg će pomagati građanima iz dijaspore koji žele povratak i ponovnu integraciju u Bosnu i Hercegovinu.
Očekuje se rasprava u Parlamentu BiH
Prijedlog izmjena zakona trebao bi se uskoro naći pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Imamović očekuje podršku zastupnika, naglašavajući da država mora pokazati ozbiljnu namjeru da vrati dio građana koji su prethodnih godina napustili Bosnu i Hercegovinu.
– Moramo imati strategiju povratka naših ljudi. Ako žalimo zbog odlaska građana, onda moramo ukloniti prepreke koje ih sprečavaju da se vrate – zaključio je Imamović.