Nakon prvih izraelskih udara tokom rata s Iranom, u kojima su ubijeni pojedini visoki vojni i politički zvaničnici režima, pojavile su se tvrdnje da su Sjedinjene Američke Države i Izrael razmatrali različite scenarije za moguću promjenu vlasti u Teheranu, objavio je New York Times.
Prema navodima američkog lista, među imenima koja su se spominjala kao potencijalna alternativa postojećem iranskom rukovodstvu nalazio se i bivši predsjednik Irana Mahmud Ahmadinedžad, političar poznat po oštrim antiameričkim i antiizraelskim stavovima.
Kako tvrde izvori upoznati s detaljima razgovora, Ahmadinedžad je navodno bio informisan o određenim segmentima plana, ali je cijela ideja vrlo brzo izgubila podršku i praktično se raspala u prvim danima sukoba.
U međuvremenu je, prema istim tvrdnjama, Ahmadinedžad ranjen tokom izraelskog napada na njegovu kuću u Teheranu. Pojedini izvori navode da je cilj operacije navodno bio njegovo oslobađanje iz kućnog pritvora. Iako je preživio napad, navodno se nakon toga distancirao od svih ideja koje su uključivale promjenu režima u Iranu.
Njegova trenutna lokacija, kao ni zdravstveno stanje, nisu poznati javnosti. Ahmadinedžad se posljednjih mjeseci gotovo uopće nije pojavljivao u medijima niti na političkim događajima, što je dodatno podstaklo špekulacije o njegovoj ulozi u cijeloj priči.
Tokom predsjedničkog mandata od 2005. do 2013. godine Ahmadinedžad je bio jedna od najkontroverznijih političkih figura na Bliskom istoku. Ostao je upamćen po radikalnoj retorici, snažnoj podršci iranskom nuklearnom programu i otvorenim sukobima sa zapadnim državama.
Posljednjih godina sve češće je dolazio u sukob s vrhom iranske vlasti, a više puta mu je onemogućena kandidatura na predsjedničkim izborima, što je dodatno oslabilo njegov politički utjecaj unutar zemlje.
Prema pisanju New York Timesa, širi izraelski plan navodno je uključivao više različitih faza – od zračnih udara i eliminacije ključnih ljudi režima, do psiholoških operacija i stvaranja političkog haosa koji bi otvorio prostor za uspostavljanje nove vlasti u Iranu.
Ipak, prema tvrdnjama izvora upoznatih s operacijom, značajan dio plana nije realizovan na način kako se očekivalo. Uprkos snažnim udarima i velikim gubicima, iranski državni aparat nije doživio kolaps koji su pojedini krugovi navodno priželjkivali.
Bijela kuća nije direktno potvrdila tvrdnje o mogućim planovima za promjenu režima u Teheranu. Glasnogovornica Anna Kelly izjavila je da je osnovni cilj američke operacije bio uništavanje iranskih vojnih i raketnih kapaciteta, kao i ograničavanje razvoja nuklearnog programa.
Izraelska obavještajna služba Mossad nije komentarisala navode iznesene u tekstu New York Timesa.