
Belgijsko federalno tužilaštvo zvanično je pokrenulo istragu zbog sumnji da su pojedini belgijski državljani tokom rata u Bosni i Hercegovini bili povezani s takozvanim „snajper safarijem“ za vrijeme opsade Sarajeva.
Prema informacijama koje prenosi Radio Slobodna Evropa, predmet je formiran nakon medijskih objava i svjedočenja koja su posljednjih godina ponovo otvorila pitanje dolaska stranaca na položaje iznad Sarajeva, odakle se pucalo na civile u gradu pod opsadom.
Iz tužilaštva u Belgiji potvrđeno je da je istraga u toku, ali su naglasili da zbog zaštite postupka u ovoj fazi neće iznositi dodatne informacije.
Slučaj je ponovo dospio u fokus javnosti nakon što su pravosudne institucije u Italiji pokrenule zasebnu istragu o navodnim stranim državljanima koji su tokom rata dolazili na područje Sarajeva i učestvovali u pucanju na civile. Prijavu italijanskom tužilaštvu podnio je pisac i novinar Ezio Gavaceni, tvrdeći da su pojedinci plaćali kako bi sa položaja Vojske Republike Srpske pucali prema opkoljenom gradu.
Grad Sarajevo ranije je dao saglasnost da se priključi postupku koji se vodi pred italijanskim pravosuđem protiv osumnjičenih osoba.
U okviru istrage u Italiji saslušan je i osamdesetogodišnji državljanin te zemlje, bivši vozač kamiona iz pokrajine Pordenone. Njegovo saslušanje obavljeno je početkom februara.
Opsada Sarajeva trajala je skoro četiri godine, a tokom tog perioda ubijene su hiljade ljudi, uključujući veliki broj djece. Brojne presude međunarodnih sudova i podaci udruženja žrtava ukazuju na to da su civili svakodnevno bili meta snajperskih napada i granatiranja.
Haški tribunal je u ranijim presudama zaključio da je nad stanovnicima Sarajeva provođena sistemska kampanja zastrašivanja i terora putem snajperskog djelovanja. Ipak, mnogi direktni izvršioci tih napada nikada nisu izvedeni pred lice pravde.
Belgijski mediji još ranije su objavili da pravosudne institucije te zemlje istražuju navode o „Sarajevskom safariju“. Bivša sutkinja Haškog tribunala Chris Van den Wyngaert izjavila je da se o tim tvrdnjama govori godinama, ali da ranije nije postojao dovoljan broj dokaza koji bi omogućio ozbiljniji pravni postupak.
Prema njenim riječima, eventualna krivična djela mogla bi biti okarakterisana i kao zločini protiv čovječnosti, što znači da za takve slučajeve ne postoji mogućnost zastare.
data-nosnippet>

https://shorturl.fm/vlnRN
https://shorturl.fm/DIrdm