Tužilaštvo dobilo prijavu protiv Amidžića: Očekuje se naredni potez

Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine evidentiralo je krivičnu prijavu protiv ministra finansija i trezora BiH Srđan Amidžić nakon spornih izjava koje je iznio o Zijadu Krnjiću tokom rasprave o otvaranju novog graničnog prelaza u Gradišci. Informaciju je potvrdio Detektor, navodeći da će daljnje aktivnosti biti provođene u skladu sa zakonskim nadležnostima Tužilaštva.

Slučaj je otvoren nakon političkog sukoba izazvanog neslaganjem oko puštanja u funkciju novog graničnog prelaza Gradiška. Problem je nastao kada je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje iz Federacije BiH, odbio podržati otvaranje prelaza prije postizanja dogovora o raspodjeli prihoda od PDV-a između entiteta.

Iz Federalnog tužilaštva kratko su saopćili:

„Daljnje postupanje bit će izvršeno u skladu sa zakonskim propisima i nadležnostima Federalnog tužilaštva FBiH.“

Krivičnu prijavu podnijelo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a odnosi se na sumnju u počinjenje krivičnog djela izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

Paralelno s tim, potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković podnio je prijavu Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci zbog, kako je naveo, govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti.

Za sada nema potvrde da je u Banjoj Luci formiran predmet.

Amidžić je prethodno izazvao burne reakcije nakon što je Krnjića nazvao „muslimanom koji mrzi“, komentarišući njegovo protivljenje otvaranju novog prelaza bez prethodnog dogovora o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza.

Iako su prijave već zaprimljene, pravni stručnjaci smatraju da je teško očekivati ozbiljniji pravosudni rasplet. Profesor ustavnog prava Davor Trlin upozorava da se politički osjetljivi predmeti u Bosni i Hercegovini rijetko završavaju optužnicama.

„Razlozi mogu biti višestruki i sistemski. Procesuiranje visokorangiranih političara često se doživljava kao politički čin, a ne primjena zakona. Stiče se utisak da tužioci izbjegavaju politički osjetljive predmete kako ne bi ugrozili vlastitu poziciju. Već godinama postoji kultura nekažnjivosti političara, a govor mržnje rijetko završava optužnicom, još rjeđe presudom“, rekao je Trlin za Detektor.

Prema njegovim riječima, institucije se često pozivaju na slobodu govora ili problem dokazivanja namjere, zbog čega brojni slučajevi ostaju bez epiloga.

„Ako ni ovaj put ne bude ozbiljne reakcije pravosuđa, poslat će se poruka da je govor mržnje postao nekažnjiv politički alat“, smatra Trlin.

Na Amidžićeve izjave reagovala je i Delegacija Evropske unije u BiH, poručivši da političari moraju voditi računa o javnom govoru i izbjegavati retoriku koja dodatno produbljuje podjele u društvu.

„Političari imaju odgovornost da se suzdrže od retorike koja izaziva podjele i da se fokusiraju na konkretna pitanja važna za građane, uključujući raspodjelu prihoda od indirektnih poreza i održivo rješenje za funkcionisanje graničnog prelaza Gradiška“, navedeno je iz Delegacije EU.

Bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić upozorava da politička scena u BiH sve češće postaje prostor uvreda, etiketiranja i međusobnih obračuna.

„Ovakvi nastupi pokazuju nedostatak političke kulture i kulture dijaloga. Javne funkcije nose veću odgovornost i političari bi morali voditi računa o načinu komunikacije“, rekao je Šehić.

Dodao je da bi institucije i nadležna etička tijela trebala ozbiljnije reagovati na ovakve istupe, posebno u periodu predizborne kampanje kada političke tenzije dodatno rastu.

Iz Vijeća ministara BiH poručeno je da neće pokretati postupak protiv Amidžića, uz obrazloženje da su izjave članova Vijeća ministara njihova lična odgovornost. Podsjetili su i da postoje kodeksi ponašanja za državne službenike, ali da se oni ne odnose na izabrane zvaničnike.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da će javni politički sukobi u narednom periodu biti još intenzivniji.

„Sve češće svjedočimo situacijama u kojima političari više pažnje posvećuju međusobnim sukobima nego rješavanju ključnih problema građana. Ljudi na javnim funkcijama moraju njegovati kulturu dijaloga jer njihove riječi imaju posebnu težinu i odgovornost“, rekao je Vasić.

Podsjećamo, spor oko novog graničnog prelaza Gradiška trajao je sedmicama zbog neslaganja o raspodjeli prihoda od PDV-a između entiteta. Ipak, novi prelaz otvoren je 19. maja navečer nakon odluke Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine o preusmjeravanju saobraćaja na novu lokaciju.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje pojasnili su da se ne radi o trajnom otvaranju novog prelaza, nego o „privremenom premještanju postojećeg graničnog prelaza Gradiška na novu lokaciju“.