data-nosnippet>
Bosna i Hercegovina ulazi u period novih političkih tenzija u vezi s budućnošću OHR-a, bonskih ovlaštenja i odnosa međunarodne zajednice prema domaćim institucijama. Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izjavila je da pitanje eventualnog novog visokog predstavnika nije stvar pojedinačnog imena, već, kako tvrdi, promjene kompletnog koncepta upravljanja Bosnom i Hercegovinom.
Govoreći za RTRS, Cvijanović je poručila da Republika Srpska trenutno ne prati ko bi mogao naslijediti Christiana Schmidta, već smatra važnijim pitanje vraćanja nadležnosti domaćim institucijama.
„Ovdje je riječ o tome oko kojeg kandidata će se moći mobilisati dovoljno dobre volje i pameti od strane međunarodnog faktora da bi ta osoba mogla zaista da uradi ono što jeste naznačeno kao prioritetan zadatak, a to je transfer ovlaštenja na domaće institucije i vraćanje u nešto što smo mi zamislili Dejtonskim sporazumom, a onda se otelo kontroli“, rekla je Cvijanović.
Osvrnula se i na predstojeću sjednicu Vijeća za implementaciju mira (PIC), navodeći da među međunarodnim akterima postoje sve vidljivije razlike kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ali i o pitanju bonskih ovlaštenja.
„Možda su bonska ovlaštenja mogla imati svoje opravdanje jednu, dvije ili tri godine nakon rata, ali definitivno da 28 ili 29 godina nakon rata razgovarate o tome da li treba da postoje bonska ovlaštenja, da neki stranac misli da može nešto da nametne, to je postalo stvarno skandalozno“, poručila je.
Cvijanović smatra da dio međunarodne zajednice danas drugačije posmatra političku situaciju u Bosni i Hercegovini nego ranije, te tvrdi da je zemlja godinama opterećena krizama koje su, prema njenim riječima, često proizlazile iz odluka koje nisu bile u skladu s izvornim Dejtonskim sporazumom.
Posebno je kritikovala očekivanja pojedinih političkih stranaka iz Sarajeva da bi bonska ovlaštenja ponovo mogla biti korištena za rješavanje političkih sporova.
„Neće ih biti zato što se ti nisu dogovorili. Oni to uopšte ne razumiju. Oni su nesnađeni u ovim novim momentima“, rekla je, komentarišući izjave ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.
Dodala je da su pojedini domaći političari, kako tvrdi, godinama računali na intervencije visokog predstavnika umjesto na politički dijalog i dogovor unutar Bosne i Hercegovine.
„Kaže – nećemo se dogovoriti, pa će onda opet biti bonska ovlaštenja. Nema toga. Nema više ispunjavanja želja“, istakla je.
Cvijanović je komentarisala i nedavne izjave bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja o Bakiru Izetbegoviću i navodima da je bio spreman na podjelu Bosne i Hercegovine.
Prema njenim riječima, taj istup dolazi u osjetljivom političkom trenutku, nekoliko mjeseci pred izbore, zbog čega smatra da iza svega postoje politički motivi.
„Najveći haos u Bosni i Hercegovini dešavao se upravo za vrijeme mandata ambasadora Murphyja zajedno sa Christianom Schmidtom. To je definitivno vrijeme velikih kriza“, rekla je Cvijanović.
Ocijenila je i da Murphy sada pokušava zaštititi političke procese koje je podržavao tokom svog mandata, uključujući formiranje vlasti nakon prethodnih izbora u Federaciji Bosne i Hercegovine.
„Kristijan Šmit je tada govorio da je morao suspendovati Ustav Federacije na jedan dan i izmijeniti pravila da bi se formirala vlast koja je odgovarala tada strancima, a ne ono što su pokazali izborni rezultati“, kazala je.
Na kraju je poručila da Murphy više nije aktivni diplomata niti dio američke administracije.
„Bivši ambasador Murphy je penzionisan čovjek. On nije dio politike“, zaključila je Cvijanović.