Američki kongresmeni preispituju politiku Trumpove administracije prema BiH: U izvještaju otvorena pitanja o sankcijama Dodiku i Južnoj interkonekciji

Neposredno prije saslušanja o američkoj politici prema zemljama Zapadnog Balkana, ured kongresmena Williama R. Keatinga objavio je izvještaj koji su pripremili demokratski članovi Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a. Dokument donosi niz kritičkih osvrta na pristup administracije predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini te otvara pitanja o pojedinim odlukama koje su posljednjih mjeseci izazvale političke reakcije.

Izvještaj, naslovljen „Plati pa vladaj na Balkanu“, posebno se osvrće na ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku i osobama povezanim s njim, ali i na okolnosti koje prate projekat Južne interkonekcije.

Važno je naglasiti da je riječ o političkom dokumentu koji odražava stavove demokratskih članova Kongresa. Tvrdnje i procjene navedene u izvještaju predstavljaju njihova politička viđenja i ne znače da su navodi pravosnažno potvrđeni.

Odluka o ukidanju sankcija izazvala polemike

Među najznačajnijim temama izvještaja nalazi se odluka američke administracije iz oktobra 2025. godine da ukine sankcije Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice te određenim osobama i subjektima koji su ranije bili obuhvaćeni američkim restriktivnim mjerama.

Administracija predsjednika Trumpa tada je obrazložila kako je odluka donesena nakon određenih političkih poteza vlasti Republike Srpske koje je ocijenila kao korak prema smirivanju političkih prilika.

Autori izvještaja, međutim, smatraju da očekivani efekti nisu ostvareni te navode da, prema njihovoj procjeni, nije došlo do trajne promjene političkog djelovanja vlasti Republike Srpske.

U dokumentu se također problematizira mogući utjecaj lobističkih aktivnosti na donošenje odluka. U tom kontekstu spominju se pojedinci povezani s političkim krugovima oko predsjednika Trumpa, uz tvrdnje da bi njihove poslovne veze mogle biti predmet dodatnog nadzora.

Pažnja usmjerena i na Južnu interkonekciju

Drugi važan segment izvještaja odnosi se na projekat Južne interkonekcije, koji se smatra jednim od strateških energetskih projekata u Bosni i Hercegovini.

Demokratski kongresmeni navode da postoje otvorena pitanja u vezi s angažmanom kompanije AAFS Infrastructure & Energy, tvrdeći da ona, prema dostupnim informacijama koje navode autori izvještaja, nema ranije iskustvo u realizaciji velikih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini niti u zemljama regiona.

U izvještaju se spominju i pojedinci povezani s američkim političkim krugovima, uz ocjenu autora da bi trebalo dodatno ispitati postoji li povezanost između poslovnih interesa i pojedinih političkih odluka.

Predstavnici kompanije odbacuju takve tvrdnje, navodeći da su u projekat uključeni nakon kontakata s nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine te kroz redovne konsultacije s američkim diplomatskim predstavnicima.

Otvorena i pitanja budućnosti OHR-a

Poseban dio dokumenta posvećen je ulozi Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i položaju visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Autori izvještaja smatraju da bi pojedini potezi američke administracije mogli otvoriti prostor za rasprave o budućem statusu OHR-a i njegovim ovlastima.

Istovremeno upozoravaju da bi svako eventualno smanjenje međunarodnog nadzora, bez prethodnog rješavanja ključnih političkih i ustavnih pitanja, moglo dodatno usložniti političke prilike u Bosni i Hercegovini.

Pozivi na jasniji američki pristup

U dokumentu se navodi kako je više američkih političara u posljednjem periodu izrazilo zabrinutost zbog razvoja političke situacije u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, funkcioniranju državnih institucija i ukupnoj stabilnosti zemlje.

Autori smatraju da bi buduća američka politika trebala biti jasnije usmjerena prema zaštiti institucionalnog poretka i očuvanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini.

Kakav bi mogao biti značaj izvještaja?

Iako dokument trenutno predstavlja politički stav demokratskih članova Kongresa, njegovi autori smatraju da bi mogao imati veći značaj ukoliko nakon narednih izbora dođe do promjene odnosa snaga u Predstavničkom domu.

U tom slučaju, izvještaj bi mogao poslužiti kao osnova za dodatni kongresni nadzor nad odlukama američke administracije koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu i zemlje Zapadnog Balkana.

Pitanja sankcija, energetskih projekata, međunarodnog angažmana i odnosa prema domaćim političkim akterima tako ostaju među temama koje će, prema svemu sudeći, i u narednom periodu imati važno mjesto u američkim raspravama o politici prema Bosni i Hercegovini.