data-nosnippet>
Nova strategija Sjedinjenih Američkih Država prema Zapadnom Balkanu, predstavljena kroz izvještaj State Departmenta dostavljen Kongresu, mogla bi donijeti značajne promjene u odnosu Washingtona prema regionu, a posebno prema Bosni i Hercegovini.
Prema pisanju portala Bne Intellinews, nova američka politika fokusira se na tri ključna segmenta — smanjenje međunarodnog nadzora, jačanje energetske sigurnosti i suzbijanje ruskog i kineskog uticaja na Balkanu.
U izvještaju se navodi da Washington želi odustati od dugogodišnjeg modela postratne izgradnje država te se okrenuti partnerstvima zasnovanim na ekonomiji, energetici i sigurnosnoj saradnji.
“Era izgradnje država pod vodstvom SAD-a je prošla”, navodi se u dokumentu, uz poruku da američka administracija više neće biti usmjerena na “spašavanje ili rekonstrukciju”, već na zaštitu vlastitih interesa i očuvanje stabilnosti.
Veliku pažnju izazvao je dio izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu i budućnost Ureda visokog predstavnika.
Prema dostupnim analizama, dokument je objavljen nakon ostavke Christiana Schmidta, za koju pojedini mediji tvrde da je rezultat pritiska iz Washingtona. Istovremeno se navodi da američki zvaničnici žele smanjiti ulogu međunarodne zajednice u BiH, što bi predstavljalo ozbiljan zaokret u odnosu na dosadašnju politiku snažne podrške OHR-u i bonskim ovlastima.
Takav pristup mogao bi dodatno produbiti razlike između SAD-a te Evropske unije i Velike Britanije, koje već godinama zagovaraju aktivniji međunarodni nadzor u Bosni i Hercegovini.
Energetika zauzima centralno mjesto u novoj strategiji.
Washington upozorava da je velika zavisnost regiona od ruskog gasa ozbiljan sigurnosni problem, zbog čega zagovara diversifikaciju energetskih izvora kroz američki LNG, obnovljive izvore energije i razvoj nuklearne tehnologije, uključujući male modularne reaktore.
Među prioritetnim projektima posebno je izdvojena Južna interkonekcija, kojom bi se povezali Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Taj projekat označen je kao jedan od ključnih infrastrukturnih poteza za cijeli region.
Američka administracija najavila je i snažnije uključivanje američkih kompanija u energetske projekte na Balkanu, s ciljem pretvaranja političkog uticaja u konkretne investicije i poslovnu saradnju.
Istovremeno, izvještaj upozorava na sve izraženiji uticaj Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu.
Prema navodima State Departmenta, Rusija koristi energetske veze i etničke podjele kako bi destabilizovala region, dok Kina svoj uticaj širi kroz kredite, infrastrukturne projekte i blisku saradnju s političkim elitama.
Posebno je izdvojena Srbija, koja posljednjih godina intenzivno razvija odnose s Pekingom.
Tokom nedavne posjete Kini, predsjednik Aleksandar Vučić dobio je Orden prijateljstva od kineskog predsjednika Xi Jinpinga, dok su dvije države potpisale više sporazuma iz oblasti umjetne inteligencije, infrastrukture, industrije i turizma.
Kina je u međuvremenu postala jedan od najvećih investitora u Srbiji, finansirajući brojne projekte poput puteva, željeznica, rudnika i industrijskih postrojenja.
Zanimljivo je i to da se u američkom dokumentu vrlo malo prostora posvećuje Evropskoj uniji, uprkos činjenici da sve zemlje Zapadnog Balkana i dalje formalno teže članstvu u EU.
Analitičari smatraju da takav pristup pokazuje dugogodišnje nezadovoljstvo Washingtona sporim i neefikasnim djelovanjem evropskih institucija u regionu.
Za Bosnu i Hercegovinu nova američka strategija otvara brojna pitanja — od budućnosti međunarodnog nadzora i uloge OHR-a, pa do energetske nezavisnosti i mogućeg redefinisanja američkih prioriteta na Balkanu.