Sve su glasnije spekulacije o mogućim promjenama na čelu Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a prema navodima portala Politicki.ba, administracija Sjedinjenih Američkih Država navodno je već predložila svog kandidata za nasljednika Christiana Schmidta.
Kako se navodi, riječ je o dr. Williamu Rugeru, aktuelnom zamjeniku direktora Nacionalne obavještajne službe za integraciju misija pri Uredu direktora nacionalne obavještajne službe SAD-a (ODNI). Ruger u okviru te funkcije učestvuje u koordinaciji američkih obavještajnih aktivnosti te pripremi sigurnosnih i obavještajnih izvještaja za američkog predsjednika.
Prema informacijama koje prenosi Politicki.ba, Washington želi da pitanje izbora novog visokog predstavnika bude otvoreno već tokom sjednice Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira (PIC), zakazane za 3. i 4. juni u Sarajevu.
Nema saglasnosti među saveznicima
Isti izvor tvrdi da Ruger nije bio prvi izbor američke administracije. Kao raniji favorit SAD-a spominjan je italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, ali njegova kandidatura navodno nije dobila potrebnu podršku dijela evropskih država.
Paralelno s tim, Francuska je navodno predložila vlastitog kandidata, uz podršku Njemačke i Velike Britanije, što je dodatno otvorilo razlike u stavovima među ključnim međunarodnim akterima kada je riječ o budućnosti OHR-a i izboru novog visokog predstavnika.
Takav razvoj situacije pokazuje da unutar međunarodne zajednice trenutno ne postoji jedinstven stav o tome ko bi trebao preuzeti jednu od najvažnijih međunarodnih funkcija u Bosni i Hercegovini.
Ko je William Ruger?
Za razliku od pojedinih ranijih visokih predstavnika, Ruger nije poznat kao stručnjak za Balkan niti je tokom karijere bio direktno vezan za politička pitanja u Bosni i Hercegovini.
Njegov profesionalni angažman uglavnom se odnosio na američku vanjsku politiku, pitanja NATO saveza, rat u Afganistanu, odnose s Rusijom i aktuelni sukob u Ukrajini.
U političkim i akademskim krugovima u SAD-u često ga povezuju s takozvanom „restrainers“ strujom, koja zagovara smanjenje američkog vojnog i političkog angažmana u međunarodnim krizama, uz jače fokusiranje na unutrašnje prioritete i rivalstvo s Kinom.
Ruger je ranije isticao i da evropske zemlje trebaju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, umjesto dugotrajnog oslanjanja na američku podršku i NATO strukture.
Njegovi stavovi o ratu u Ukrajini također su izazvali brojne reakcije. U više navrata tvrdio je da sukob u Ukrajini ne predstavlja vitalni nacionalni interes Sjedinjenih Američkih Država, te upozoravao da je širenje NATO-a prema istoku doprinijelo pogoršanju odnosa s Rusijom.
Američki utjecaj i budućnost OHR-a
Prema navodima objavljenim u tekstu, američka administracija navodno je partnerima unutar PIC-a signalizirala da bi ignorisanje stavova Washingtona moglo imati posljedice po političku i finansijsku podršku Uredu visokog predstavnika.
Sjedinjene Američke Države trenutno učestvuju sa oko četvrtine ukupnog budžeta OHR-a, zbog čega njihov utjecaj unutar međunarodnog nadzornog mehanizma ima posebnu težinu.
Upravni odbor PIC-a čine Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska komisija, Evropska služba za vanjsko djelovanje te Organizacija islamske saradnje, koju predstavlja Turska.
Rusija je još 2021. godine obustavila učešće u radu PIC-a pod predsjedavanjem visokog predstavnika, dok je godinu kasnije zaustavila i finansiranje OHR-a, čime su dodatno produbljene podjele unutar međunarodne zajednice kada je riječ o ulozi i budućnosti ove institucije u Bosni i Hercegovini.