Rastu nesuglasice među zapadnim saveznicima: BiH ponovo u fokusu međunarodne diplomatije
Bosna i Hercegovina ponovo se našla u središtu međunarodnih diplomatskih rasprava nakon što su se pojavile ozbiljne razlike u stavovima između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih partnera u vezi s izborom novog visokog predstavnika za BiH.
Prema navodima britanskog lista The Guardian, neslaganja su izbila tokom sastanka Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), tijela koje ima ključnu ulogu u procesu imenovanja visokog predstavnika. Izvori upoznati s tokom razgovora tvrde da Washington i evropske prijestolnice nisu podržali istog kandidata, što je dodatno zakomplikovalo već osjetljiv proces donošenja odluke.
Dok je američka strana navodno stala iza kandidature italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, većina evropskih zemalja podršku je usmjerila prema francuskom diplomati Renéu Troccazu. Različiti pristupi otvorili su pitanje mogućnosti postizanja jedinstvenog stava među saveznicima koji godinama zajedno učestvuju u nadzoru provođenja civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dodatnu pažnju izazvale su informacije da je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu tokom razgovora upozorila kako bi Washington mogao razmotriti svoju buduću ulogu u međunarodnim strukturama prisutnim u Bosni i Hercegovini ukoliko se ne pronađe zajedničko rješenje. Takav razvoj događaja izazvao je zabrinutost među diplomatskim krugovima, s obzirom na dugogodišnju ulogu SAD-a u političkim procesima i očuvanju stabilnosti u zemlji.
Prema pisanju Guardiana, određene nesuglasice odnose se i na budući koncept djelovanja OHR-a. Navodno dio američke administracije zagovara postepeno smanjivanje ovlasti visokog predstavnika, uključujući korištenje takozvanih bonskih ovlasti, koje omogućavaju donošenje obavezujućih odluka i smjenu zvaničnika koji krše Dejtonski sporazum.
Takav pristup nije naišao na jednoglasnu podršku evropskih saveznika, koji smatraju da bi prerano slabljenje međunarodnih mehanizama moglo dodatno zakomplikovati političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Zbog toga se među evropskim diplomatama sve češće naglašava potreba za opreznim pristupom i očuvanjem postojećih instrumenata međunarodnog nadzora.
Iako tokom posljednjeg sastanka nije postignut dogovor, diplomatski izvori navode da bi razgovori mogli biti nastavljeni već krajem mjeseca. U međuvremenu se sve glasnije govori o mogućnosti pronalaska kompromisnog kandidata koji bi mogao dobiti podršku obje strane i time izbjeći dublje podjele među zapadnim partnerima.
Aktuelna situacija ponovo je otvorila širu raspravu o budućnosti međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, razvoj događaja pokazuje da pitanje izbora novog visokog predstavnika nije samo unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine, već i tema koja odražava šire političke odnose između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih saveznika na prostoru Zapadnog Balkana.
Hoće li naredni diplomatski sastanci donijeti kompromis ili dodatno produbiti postojeće razlike, ostaje da se vidi u sedmicama koje slijede.