OGROMAN FINANSIJSKI TERET: Evo koliko je Sjedinjene Američke Države koštao rat protiv Irana
Rat protiv Irana ostavio je značajne posljedice na američke javne finansije i ekonomiju. Prema preliminarnim procjenama analitičara, Sjedinjene Američke Države suočile su se s desetinama milijardi dolara dodatnih troškova, dok su posljedice sukoba osjetili i građani kroz rast cijena goriva i životnih troškova.
Pentagon potrošio oko 40 milijardi dolara
Prema analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), troškovi koje je Pentagon imao tokom sukoba procjenjuju se na približno 40 milijardi dolara. U taj iznos uključeni su izdaci za municiju, uništenu vojnu opremu te sanaciju štete nastale na američkim vojnim bazama.
Istovremeno, ova procjena ne obuhvata operativne troškove koji su već bili planirani u okviru budžeta Ministarstva odbrane za fiskalnu 2026. godinu, čija vrijednost premašuje jedan bilion dolara.
Pored Pentagona, dodatne finansijske obaveze imale su i druge savezne institucije. Procjenjuje se da su Ministarstvo za domovinsku sigurnost i Ministarstvo za pitanja veterana zajedno izdvojili još oko milijardu dolara za aktivnosti povezane sa sukobom.
Posljedice osjetili i američki građani
Ekonomski efekti rata nisu se zadržali samo na državnom budžetu. Tokom većeg dijela sukoba prosječna cijena galona benzina u SAD-u porasla je s manje od tri na više od četiri dolara, što je dodatno opteretilo kućne budžete.
https://x.com/scottlincicome/status/2068731284084478130?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2068731284084478130%7Ctwgr%5E96a0973d709c29c17dde307f97187af76045fcfd%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.avaz.ba%2Fvijesti%2Fglobus%2F1051376%2Fevo-koliko-je-sad-kostao-rat-protiv-irana
Podaci Univerziteta Brown pokazuju da je prosječno američko domaćinstvo zbog rata potrošilo više od 253 dolara nego što bi bio slučaj u mirnodopskim okolnostima.
Istovremeno, isporuke nafte s Bliskog istoka bile su ozbiljno poremećene gotovo četiri mjeseca. Analitička kompanija Kpler procjenjuje da je globalno tržište tokom tog perioda ostalo bez približno 1,15 milijardi barela nafte, što je dodatno poguralo rast cijena energenata.
Inflacija nadmašila rast plata
Rast cijena energije imao je direktan utjecaj na inflaciju, koja je prema najnovijim podacima premašila četiri posto, što predstavlja najviši nivo u posljednje tri godine.
Zbog takvog razvoja situacije, prosječne plate nisu uspjele pratiti rast troškova života. Ekonomski stručnjaci navode da su inflatorni pritisci tokom aprila i maja praktično poništili povećanja primanja američkih radnika, pa je kupovna moć stanovništva dodatno oslabila.
Dugoročne posljedice još neizvjesne
Analitičari upozoravaju da bi stvarni ekonomski račun mogao biti i veći od trenutnih procjena. Ukoliko cijene energenata ostanu povišene i nakon završetka sukoba, posljedice bi se mogle osjećati još mjesecima, uz dodatni pritisak na inflaciju, privredni rast i državne finansije.
ox4zy8