data-nosnippet>
Prije nekoliko sedmica, Milorad Dodik je preko posrednika dobio novo upozorenje da bi Sjedinjene Američke Države mogle ponovo uvesti sankcije ukoliko nastavi kršiti dogovor postignut u okviru procesa deeskalacije, saznaje Raport iz diplomatskih izvora.
Riječ je o drugom upozorenju koje je Dodik dobio od američkih diplomata nakon što su sankcije njemu i članovima njegove porodice ranije ukinute u sklopu tog dogovora.
Prvo javno, drugo interno upozorenje
Prvo upozorenje stiglo je javno, krajem maja, kada je iz Ambasade SAD u Sarajevu saopćeno da se razmatra da li Dodikovo ponašanje ispunjava uslove za ponovno uvođenje sankcija.
Drugo upozorenje, kako navodi Raport, bilo je interno. Otpravnik poslova SAD u BiH John Ginkel, prema nezvaničnim informacijama, obišao je nekoliko adresa i prenio poruku o potrebi smirivanja tenzija, uz napomenu da bi sankcije ponovo mogle biti uvedene. Među onima kojima je ta poruka prenesena, kako se navodi, bio je i sam Dodik.
Nakon toga uslijedilo je i saslušanje u Kongresu SAD, gdje su brojni kongresmeni poručili da bi sankcije Dodiku trebalo vratiti, jer ukidanje tih mjera nije dalo očekivani rezultat.
U tom kontekstu posebno je odjeknula izjava predstavnika State Departmenta Daniela J. Lawtona, koji je na pitanje o mogućem vraćanju sankcija rekao da su „fokusirani na djela, a ne na retoriku“. Dodao je i da Dodik trenutno ne obavlja političku funkciju te da nije kandidat na izborima.
Poruke iz Washingtona i nezadovoljstvo dogovorom
Iz ovih poruka, kako se može zaključiti, vidi se da američka administracija nije u potpunosti zadovoljna dogovorom postignutim s Dodikom, posebno ne njegovim kasnijim ponašanjem. Ipak, zasad nema javne potvrde da je odluka o eventualnom vraćanju sankcija već donesena.
Analitičari i diplomatski izvori upozoravaju da bi eventualni povratak sankcija bio i svojevrsno priznanje da dogovor o deeskalaciji nije dao očekivane rezultate.
Dodik nastavio s porukama na mreži X
Istovremeno, Dodik je danas na mreži X objavio niz poruka u kojima se vratio svojim ranijim političkim stavovima, ponovo govoreći o ukidanju Suda i Tužilaštva BiH, kao i o mogućnosti raspada Bosne i Hercegovine.
Jedna od objava počinje rečenicom: „Ne zanima nas Bosna i Hercegovina“, nakon čega je pojasnio da smatra kako je jedina prihvatljiva opcija „izvorni Dejton“, te dodao da bi, prema njegovom mišljenju, i Bošnjacima bilo bolje da imaju vlastiti teritorij.
„Bolje je na jednom dijelu imati sve, nego ništa na cijeloj BiH“, naveo je Dodik.
U narednim objavama ponovio je pozive na ukidanje ili smanjenje ovlasti državnog pravosuđa, a zatim je govorio i o tome da Republika Srpska, kako tvrdi, ne bi trebala prihvatiti ništa što je nametnuto ili, po njegovim riječima, nastalo nasiljem. U jednom dijelu osvrnuo se i na period kada je bio pod pritiskom pravosuđa.
„Prije dvije godine smo bili proganjani, spremali su kazamate za nas, a za to izgubljeno vrijeme mogli smo napraviti neki dogovor“, poručio je.
Retorika bez konkretne realizacije
Iako su njegove objave još jednom izazvale pažnju javnosti, jasno je da Dodik za sada svoje stavove uglavnom plasira kroz retoriku i političke poruke, a ne kroz konkretne poteze. Ipak, takve izjave i dalje izazivaju reakcije u BiH i šire, posebno kada se dovode u vezu s odnosima prema državnim institucijama i ranijim sporazumima s međunarodnim partnerima.
Otvoreno ostaje pitanje koliko će američka administracija imati strpljenja za ovakav pristup i hoće li, u slučaju nastavka sličnog ponašanja, zaista posegnuti za ponovnim uvođenjem sankcija.